DILI, 09 Abríl 2025 (TATOLI) – Komunidade afetada ba despezu administrativu ne’ebé implementa hosi Governu liuhusi Sekretariu Estadu Asuntu Toponímia, Organizasaun Urbana (SEATOU) no Ministériu Obras Públika (MOP) ho ekipa konjunta halo iha Domingu (06/2025) iha estrada diresaun Bekora, prefere diálogu no iha konkordánsia. Katak, labele sobu derrepente de’it, liga ho despezu administrativu segunda faze ne’e.
“Tanba ne’e mak diálogu atu hetan solusaun ba buat hirak-ne’e. Tanba, ha’u di’ak, ha’u sei iha rai-luan iha kotuk para halo uma maibé sira seluk ne’e, mai ho karakter problema lahanesan”, Juventude rezisténsia, João Choque hateten ba jornalista sira, iha edifísiu Amizade Rezisténsia, Bemori, Dili, foin lalais ne’e.

Nia haktuir, antes ne’e komunidade Bekora hotu-hotu koopera, tanba ne’e mak ema hotu-hotu sobu rasik ida-idak nia uma, derrepente iha dalan klaran mosu tan ona alargamentu segundu, tanba ne’e mak mosu insatisfasaun.
“Se Governu hakarak, la’o tuir mekanizmu entaun diálogu. Diálogu mak ita ko’alia, diskute malu, depois ida-ne’e tuur iha fatin di’ak, ko’alia hanesan ema matenek, no ko’alia hanesan klase di’ak, para buka hatene, tanba kada família ida ho ninia background (antesidénsia) problema ne’ebé lahanesan”, nia hateten.
Joven rezisténsia ne’e reforsa, iha sosializasaun primeiru, ne’e SEATOU sira tuun ba husu ema hotu atu koopera; ne’e ema hotu koopera. “Ha’u-nia uma mós ha’u sobu rasik. Agora ha’u sobu tiha hotu ona, ha’u komesa hadi’a, agora derrepente mai halo alargamentu segundu. Ne’e halo ita konfuzaun”.
“Aleinde alargamentu segundu, alargamentu primeiru mós seidauk iha prosesu buat ida. Seidauk halo indemnizasaun. Tanba ne’e mak halo ema insatisfaz; ne’e la’ós povu mak sala maibé ita mak la’o latuir mekanizmu ne’ebé loloos”, nia konsidera.
Nia esplika, “Ha’u moe atu ba diskute sasan sira ne’ebé mak loloos ne’e lapresiza diskute, tanba baibain ne’e Governu kuandu la’o tuir lala’ok loloos, sei la mosu dezintendimentu ne’e. Ha’u ema rezisténsia ha’u hatene ha’u-nia luta ba ukun rasik aan ne’e. Se ha’u ukun aan tiha ha’u la dezenvolve ha’u-nia rai ne’e, ema Indonézia bele hamnasa, ha’u ne’e”.
Joven rezisténsia ne’e rekorda katak antes ne’e iha ligasaun ho Ministru Obras Públikas, atu halo sai mediadór para, halo diálogu entre komunidade ho MOP, maibé laiha resposta besik semana rua ona.
Iha sorin seluk, tuir Komunidade Shahjahan, negosiante estranjeiru ida katak iha prosesu alargamentu dahuluk tékniku sira ba sukat no nia rasik sobu de’it maibé iha loron 06 abríl, iha tuku 09h00 dadeer, nia haktuir, la iha liafuan ida maibé ema ba sobu de’it nune’e nia rekoñese katak nia hetan prejuízu maka’as tanba iha loron referidu la iha mós traballadór sira iha nia sentru estabelesimentu komersiál ne’e.

“Uluk iha fulan-Janeiru enkontru ne’e dehan primeiru nian ne’e sobu tiha to’o fulan-Fevereiru loron 09, ha’u konkorda no muda tiha ona. Maibé, ida segundu nian, la’e, sobu derrepente de’it. Ha’u husu sira hein lai maun, fó ha’u tempu loron tolu ka haat para bele muda portaun, no sasan sira iha loja laran, lakohi fó tempu”, negosiante ne’e informa.
Shahjahan mós konta katak uluk nia ba MOP tuir enkontru no depois fó semana ida ba sira hodi sobu rasik. No, tuir mai iha loron 06 abríl ekipa téknika mai ho Ministru no nia atu ko’alia maibé la fó oportunidade.
Tanba, tuir nia, bainhira muda sasan dala ida, nia bele hetan prejuízu osan rihun rua liu, tanba sasan sira ne’ebe uza iha loja ho kontrola otomtiku nune’e bainhira atu muda tenke selu ema lai mak foin muda, hanesan.
“Ida-ne’e estrada halo boot ne’e di’ak, maibe tenke fó tempu no informasaun. Ha’u aluga loja iha ne’e, ha’u bele ko’alia to’o, maibé dehan estranjeiru labele ko’alia. Saida mak hansean ne’e? Ha’u selu taxa, kada fulan 10%, no selu rai no tenke selu mós ba ha’u nia karyawan na’in hitu”, nia hateten.
Nune’e mós, Portavós komunidade afetadu, José Maria Ximenes, haktuir katak iha loron 10 fulan-Marsu, sira haruka karta ba parte orgaun soberánia sira inklui parte kompeténsia ne’ebé toma responsabilidade kona-ba alargamentu ba despezu administrativa. Katak, sira hakarak husu halo diálogu maibé ida-ne’e lá akontese ka laiha rezultadu informasaun husi parte kompeténsia sira.
“Governu sira tenke halo sosializasaun ho komunidade nune’e bele hatene informasaun ne’ebé mak klaru, iha alargamentu primeiru iha sosializasaun no komunidade koopera, maibé nusa mak iha segundu nian, mai sobu derrepente de’it ne’e. Komunidade seidauk iha preparasaun ba arruma sasan”, komunidade ne’e hateten, ohin.
Nia aprofunda, ejizénsia seluk mak komunidade husu atu prosesu ona termu aseitasaun ba indemnizasaun, nune’e bele hatene kategória uma hirak ne’ebé iha tama ba proprietáriu Estadu ka privadu. No, husu mós atu halo kooperasaun, la’ós sobu derrepente.
Nia énfaze, katak iha segunda foin lais loron 07 fulan Abríl ne’e, konsege ba iha edifísiu Ministériu Obras Públikas (MOP), hodi konfirma atu halo diálogu entre komunidade no parte Governu nian, maibé la konsege no sira dehan depois mak haruka karta liuhusi xefe suku mak sei pasa informasaun ba komunidade hodi realiza diálogu, maibé to’o agora seidauk iha rezultadu.
Tuir observasaun jornalista TATOLI, kona-ba situasaun iha diresaun Bekora Kulau Bekora Au-hun nian, daudaun ne’e kompaña Montana Di’ak mak halo hela konstrusaun hanesan suru rai hodi loke espasu públiku, balun finaliza ona morru protesaun Sentru klínika Bekora Kulau nian, entretantu daudaun ne’e balun kontinua tama ba faze konstrusaun valeta –
(Enkoframentu tanki kanál bee nian – Bekisting bak saluran air). Iha mós komunidade balun ne’ebé sobu rasik ninia uma inklui morru.
“Atividade ohin loron nian mak, agora daudaun pasang bekisting, atu hadi’a salurang (kanál), ho totál naruk metru atus rua (200 m), enkuantu nia luan, (2.20 m) agora prosesu tau fatuk ba rai-ku’ak no osida kahur ho semente”, Juiso José Dias Verdial, hateten ba jornalista TATOLI, iha fatin kontrusaun Bekora, Dili, ohin.
Prosesu kontrusaun ida-ne’e seidauk iha ninia determinasaun tempu ne’ebé fixu, maibé responde urjentemente ba eventu boot jogu CPLP nian, no durante servisu sempre hetan mós observasaun husi parte apoia téknika Ministériu Obras Públikas nian (MOP) hodi haree ninia progresu.
Totál ekipa ne’ebé servisu iha terrenu hamutuk ruanulu liu iha arredór kampu futeból Bekora Kulau, Bekora Au-hun no ekipamentu ne’ebé iha mak, hanesan eskavatór no karreta baskulante no Fuso, tula rai-henek no fatuk, mákina fura fatuk. Implementasaun servisu hala’o loro-loron, hahú husi loron Segunda to’o Domingu.
Entretantu totál komunidade ne’ebé afetadu husi alargamentu diresaun Bekora hamutuk na’in atus ida liu, kompostu husi uma no loja sira.
Notísia relevante:Alargamentu estrada no Indemnizasaun: Entre preokupasaun komunidade Bekora – Kuluhun no resposta Governu
Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo