iklan

HEADLINE, POLÍTIKA, Uncategorized

Lian portugés nu’udar odamatan ba mundu

Lian portugés nu’udar odamatan ba mundu

Bandeira membru CPLP. Imajen/Espesiál

DILI, 05 Maiu 2025 (TATOLI)–Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e, komemora loron Mundiál Língua Portugesa no Kultura iha País Ko’alia Lian Portugés (CPLP, sigla portugés) ho tema “Língua portugesa, uma porta para o mundo.”

“Ohin ita selebra loron mundiál lian portugés nian nomós loron lian no kultura portugés iha CPLP no tinan ne’e iha Parlamentu Nasionál. Ita hili tema ‘lian portugés, odamatan ida ba mundu’. Ita hotu hatene no sente katak, lian ida maka liu fali idioma ka maneira ida atu komunika. Lian ida maka marka identidade no dalan atu afirma ita-nia an,” Primeira Vise-Prezidente PN, Maria Teresinha Viegas, hato’o iha intervensaun durante sesaun plenária.

Nia konsidera, lian mak bele  distingi ema ida ba ema seluk no bele halibur komunidade sira.

Lian portugés hanesan lian ofisiál husi nasaun sia no husi Rejiaun Administrativa Espesiál Makau no portugés ko’alia iha bloku jeopolítiku oinoin hanesan Uniaun Europeia, Mercosul ou nasaun Brazíl, Índia, Xina no Sudeste Áfrika (BRIC).

“Ida-ne’e maka lian ne’ebé ko’alia barak liu iha emisfeiru súl no uza husi ema liu millaun 265 iha kontinente oinoin, husi Europa to’o Amérika, husi Áfrika to’o Ázia no Oseánia. Tanba ne’e konsidera hanesan lian ida husi lian hitu ne’ebé globál duni iha planeta,” nia akresenta.

Notísia relevante : PR Horta husu dezenvolve lingua Portugeza hanesan dalen tetun

Pilár prinsipál no ideia sira, filozofia no produtu kulturál no artístiku sira, lian portugés asume an iha pluralidade ninia latitude sira, pronúnsia sira no vizaun mundiál sira hanesan lian ida de’it ho valór kulturál, sientífiku, ekonómiku no diplomátiku.

“Iha mundu ne’ebé globalizadu ba beibeik, selebrasaun luzofonia maka iha tempu hanesan valorizasaun ba identidade úniku ida, ne’ebé harii iha lian ida-ne’ebé komún ba ema millaun resin iha mundu tomak, no rekoñesimentu katak ninia plurisentrizmu no diversidade maka simultaneamente, fatór sira distinsaun no pertensa ba komunidade ne’ebé unidu la’ós de’it husi lian, maibé husi valór demokrasia, entre justisa no solidaridade povu sira,” Vise-Prezidente PN subliña.

Ba kestaun ne’e, Deputada ne’e husu sidadaun sira atu labele lakon atu destaka importánsia no signifikadu istóriku ne’ebé kle’an ba mundu luzófonu husi Revolusaun 25 Abril 1974.

“Revolusaun 25 Abril 1974 hala’o hodi defende valór liberdade, demokrasia no autodeterminasaun povu sira-nian, valór sira ne’ebé inspira luta ba independénsia oinoin, justisa no dignidade CPLP husi nasaun sira, inklui Timor Leste,” nia katak.

Vise-Prezidente PN nota katak povu Timor-Leste iha konsiénsia kle’an kona-ba lian nia valór no kbiit simbóliku. Iha tempu uluk, lian portugés hanesan lian rezisténsia, klandestinidade no funu gerilla nian, maibé ida-ne’e mós hanesan lian ida husi diplomásia no luta ba rekoñesimentu direitu ba autodeterminasaun iha komunidade internasionál nia laran.

“Maibé ita-nia relasaun ho lian portugés liu fali istóriku de’it, ne’e relasaun ida-ne’ebé moris, inventa filafali no foka ba futuru. Ohin loron, aleinde sai nafatin elementu identifikativu no distintivu ba nasaun sudeste aziátiku ki’ik ida-ne’e, lian portugés sai mós instrumentu ida atu harii futuru, tanba fasilidade asesu ba koñesimentu, siénsia, kooperasaun internasionál, mobilidade akadémika, no oportunidade profisionál no kulturál foun sira,” nia hato’o.

Hodi domina lian portugés, povu timoroan presiza habelar sira-nia mundu, sira harii ponte ho nasaun sira iha kontinente haat, no halo parte iha rede globál sira kooperasaun nian, partilla no koñesimentu.

“Ita pertense ba espasu kulturál ne’ebé luan no diversu, no iha tempu hanesan ita projeta ita-nia an, ho autentisidade ba espasu internasionál,” Deputada akresenta.

Nu’udar nasaun úniku ne’ebé ko’alia lian portugés iha Sudeste Aziátiku, Timor-Leste bele sai hanesan ponte naturál entre mundu rua ne’ebé koñese malu durante tinan 500 resin, mundu luzófonu no mundu aziátiku. Iha ne’e mós, lian portugés bele sai ligasaun entre kultura sira no valór akresentadu ida ba diálogu rejionál.

Odamatan seluk ba mundu

Nune’e, liu fali pasadu no patrimóniu komún, lian portugés aumenta no haburas, nu’udar povu luzófonu sira, no loke odamatan nu’udar sidadaun mundu nian.

“Ho liafuan agradesimentu ida no iha tempu hanesan, enkorajamentu, ba sira hotu ne’ebé loron-loron dedika sira-nia an atu hanorin, promove no uza lian portugés iha Timor-Leste, profesór sira, investigadór sira, jornalista sira, estudante sira, artista sira. Sira mak, imi mak, konstrutór loloos ba ponte moris ida-ne’e entre Timor-Leste no mundu, liuhusi lian,” nia subliña.

Embaxadora Portugal iha Timor-Leste, Manuela Bairros, ninia pontu de vista ba timoroan ho lian ida-ne’e mós fatór estratéjiku ba afirmasaun rejionál iha mundu.

“Ia CPLP diversidade kultura barak liután kultura mak fatór afirmasaun identidade ida-ne’e fatór afirmasaun estratéjiku,” nia dehan.

Jornalista     : Nelson de Sousa

Editora         : Julia Chatarina

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!