DILI, 12 Maiu 2025 (TATOLI)-Rekursu umanu mak sai sentru dezenvolvimentu ba Timor-Leste (TL), nune’e presiza hasa’e kualidade iha koñesimentu liuhusi formasaun, estudu komparativu no mós hasai kursu iha nível área oioin.
“Ita tau liu ba rekursu umanu tanba ita la’ós de’it eduka ema, maibé estudante sira presiza aprende jinastiku nian hanesan jogu, haruka dosente ba eskola, no hasa’e kualidade estudante ho dosente liuhusi formasaun. Ida-ne’e planu ba orsamentu tinan ida-ne’e, nune’e oinsá hasa’e sira-nia kualidade koñesimentu”, Reitór Universidade Dili, José Agostinho Belo, hatete hafoin partisipa semináriu loron mundiál ba jeolojia iha UNDIL, segunda ne’e.
Tinan ne’e UNDIL foka ba rekursu umanu maske seidauk hatene montante orsamentu maibé iha planu atu oinsa hasa’e kualidade, koñesimentu liuhosi formasaun.
Nia dehan “ita-nia planu ne’e haruka ema na’in 10 hanesan ne’e kursu dotouramentu no kursu mestradu. Alende ne’e iha hanoin mós halo estudu komparativu iha Kupang, Surabaya, Lisboa”.
Nia dehan tan área ne’ebé mak tau prioridade mak nehan tanba universitáriu iha Timor-Leste ne’e UNDIL de’it mak iha área kona-ba nehan nian. Entaun UNDIL serbisu hamutuk ho Angola, Semarang no Kabuverde, hodi hasa’e kualidade, kapasita rekursu umanu.
Nia informa tinan 2024, UNDIL hetan subvensaun públiku hosi Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kulura (MESSK) hamutuk rihun $307.
“Ami konsege no halo jestaun no preparsaaun di’ak, ami implementa 100% ho di’ak, laiha lakuna no ministru fó parabens no nia husu atu kontinua servisu ho di’ak, transparansia atu nune’e fó benefísiu di’ak ba universidade, dosente no estudante”, katak.
Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), José honorio, husu ba Institutu Ensinu Superiór (IES) atu koopera ho parte tékniku sira hodi rekolla dadus, tanba ba futuru bele fasilita ema husi rai seluk sira mai karik hatene ensinu superiór iha Timor-Leste ne’e hira no totál estudante hira inklui kursu sira iha kada universidade. Ba tinan ida-ne’e, universidade hamutuk 19 ne’e iha hotu ona sistema baze dadus.
“Tinan ida-ne’e ita hakarak halo hotu kedas ba universidade 13. Ita nafatin kontrola, nune’e ita hatene prosesu sira ne’e la’o oinsá, la’ós ita implementa atu di’ak kedas, maibé pelumenus ita bele kontrola no fim buat hotu sei sai di’ak”, tenik tan.
Portantu, tinan ne’e mós Governu apoiu miliaun $5 ba ensinu superiór privadu hamutuk 17, proposta mai kompletu ona, ministériu halo ona ezersísiu no hahú diskute ho komisaun koordenadór universidade sira nian.
“Ami diskute hotu ona, ideas importante ne’ebé ministériu tenke impoen mak orsamentu ne’ebé sira husu ne’e ita hasai 20% husi orsamentu miliaun $5 ne’e ba tau importánsia ba formasaun lian portugés, tanba lei baze ensinu superiór ita tau kedas iha ne’ebá lian instrusaun ne’e portugeza ho tétun. Politikamente ha’u lori ba PM atu haree depois aprova, depois ita halo kontratu ho sira para governu fó ona atribuisaun subsídiu ba sira, tinan ne’e ita sei fó, tinan oin ita sei fó tan, maibé ita fó tiha tinan rua ba tolu ne’e, Governu tenke husu fali katak ami fó no apoiu ona hanesan ne’e maibé imi tenke fó fila fali buat ruma ba Governu ne’e mak kualidade”, tenik nia.
Notísia relevante: UNDIL no IPB hasa’e kualidade liuhusi investimentu rekursu umanu iha rai-li’ur
Jornalista : Osória Marques
Editora : Rita Almeida




