iklan

HEADLINE, INKLUZAUN SOSIÁL

SEI organiza sorumutu kona-ba prevensaun primária hapara violénsia hasoru feto no labarik

SEI organiza sorumutu kona-ba prevensaun primária hapara violénsia hasoru feto no labarik

Atividade sorumutu kona-ba prevensaun primária ba hapara violénsia kontra feto no labarik iha Timor-Leste, iha salaun Suai Room, Timor Plaza, Kinta (05/06/2025). Imajen TATOLI/Alexandra da Costa

DILI, 05 Juñu 2025 (TATOLI)–Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI) hamutuk ho Programa Nabilan, Kinta ne’e, organiza sorumutu kona-ba prevensaun primária ba hapara violénsia kontra feto no labarik iha Timor-Leste.

Sorumutuk ne’e ho tema ‘prátika di’ak sira iha programa prevensaun primária ba hapara violénsia kontra feto no labarik.’

“Sorumutu prevensaun ida-ne’e importante atu hamutuk iha diálogu krítiku entre parte relevante hotu nia papél iha influénsia prátika no fó rekursu ba prevensaun ne’ebé efetivu bazeia ba evidénsia hodi hapara violénsia hasoru feto no labarik,” Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina de Sousa, informa iha salaun Suai Room, Timor Plaza.

Notísia relevante : SEI organiza sorumutu kona-ba prevensaun primária hapara violénsia hasoru feto no labarik

Governante ne’e dehan, Timor-Leste iha númeru violénsia a’as, tanba ne’e liuhusi sorumutu ne’e bele haree ba medida prevensaun hodi evita problema ka aktu violénsia ne’ebé hasoru feto no labarik.

Nune’e, atividade ohin loron ne’e envolve partisipante husi organizasaun internasionál no parseiru dezenvolvimentu sira hodi fó hanoin ba malu atu fó solusaun no prevensaun.

“Maski ita iha difikuldade bainhira halo prevensaun ba violénsia, maibé ne’e la sai obstákulu tanba iha progresu lubuk ida ona mak ita atinje hodi evita violénsia kontra feto no labarik liuhusi halo sensibilizasaun iha baze. Ida-ne’e hatudu katak komunidade barak ona mak kompreende kona-ba violénsia no hatene ninia maneira prevensaun hodi hato’o keixa,” nia akresenta.

Prevensaun primária hapara violénsia hasoru feto no labarik la’ós de’it husi parte Governu mak iha prioridade maibé husi sosiedade sivíl sira seluk ne’ebé iha kompromisu maka’as hodi prevene violénsia hasoru feto no labarik iha territóriu nasionál.

Atividade ne’ebé realiza durante loron-rua ne’e hetan tulun husi Governu Austrália no implementa husi Fundasaun Ázia.

Sorumutu ne’e partisipa husi entidade Governu, patrosinadór sira, líder komunitáriu no parseiru dezenvolvimentu sira.

Bazeia ba relatóriu survei Demográfiku no Saúde iha 2016 hatudu katak feto 29% husi idade 15-49 iha esperiénsia ona abuzu fíziku durante fulan-12 nia laran molok hala’o survei ne’e.

Iha nasaun seluk ne’ebé esperiénsia hela COVID-19, relatóriu ba violénsia doméstika aumenta tan ona husi entre 20%-30% iha fulan balun de’it nia laran.

Jornalista     : Alexandra da Costa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!