DILI, 24 Juñu 2025 (TATOLI)—Parseiru dezenvolvimentu sira hanesan Uniaun Europeia, Programa Mundiál Ai-han (PAM), UNICEF no Organizasaun Internasionál ba Traballu (ILO-sigla ingleza), asina akordu foun ho Governu Timor-Leste ho objetivu atu rezolve dezafiu nutrisaun no inkluzaun sosiál nasaun nian.
Serimónia asinatura ne’e hala’o iha salaun enkontru JL World Metiaut, Dili, kuarta ne’e, ne’ebé partisipa husi Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun, Mariano Assanami Sabino.
Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Sabino agradese ba Programa Mundiál Ai-han (PAM), Uniaun Europeia, UNICEF no Organizasaun Internasionál ba Traballu (ILO-sigla ingleza) WFP, ne’ebé selebra marka importante ida-ne’e hodi avansa rezultadu nutrisaun, edukasaun no saúde, fornese rede seguransa sosiál no hadi’a inkluzaun sosiál ba feto no labarik sira-ne’ebé vulneravel.
Mariano orgullu hodi servisu hamutuk ho Uniaun Europeia nu’udár parseiru prinsipál ne’ebé kontribui finansa no Governu Timor-Leste mós sei avansa nia ambisaun ba programa alimentasaun eskolár nasionál no hakiak iha rai-laran hodi hametin sistema, hasa’e koñesimentu no kapasidade lokál, promove produsaun ai-han lokál no garante katak laiha ema ida mak husik hela iha kotuk.
Iha fatin hanesan, Embaixadór Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Marc Fiedrich, afirma asina akordu foun ne’e tenke hatudu katak nutrisaun no inkluzaun sosiál mantein iha ajenda prinsipál iha Timor-Leste.
“Hanesan onra ida ohin hamriik iha imi-nia oin hodi marka asinatura ba projetu foun ida-ne’ebé finansia hosi Uniaun Europeia (UE). Ita halibur iha-ne’e nu’udár parseiru sira-ne’ebé unidu hosi objetivu komún ida, hadi’a estatutu nutrisionál timoroan nian, ho foku espesiál ba feto sira, labarik sira no, liuliu, labarik-feto foinsa’e sira,” Marc tenik.
Nia relata katak UE iha kompromisu atu hamenus stunting globál entre labarik sira ho idade tinan lima mai kraik pelumenus 40% to’o tinan ida-ne’e, 2025. Setór nutrisaun iha Timor-Leste dezde 2014, UE iha kolaborasaun ho Ministériu Saúde no ho parseiru dezenvolvimentu sira seluk hanesan UNICEF no Programa Mundiál Ai-han (WFP-sigla ingleza) kontribui ona ba programa esensiál Millaun EUR 25 ba Timor-Leste.
“Agora ami investe adisionál Millaun EUR 12 iha tinan tolu ka haat oin-mai hodi apoia nutrisaun no inkluzaun sosiál,” nia hateten.
Aleinde ne’e, Reprezentante WFP iha Timor-Leste, Jacqueline de Groot, lori ajénsia implementadora ONU tolu nia naran—WFP, ILO no UNICEF, kolaborasaun ne’e hakat liu nutrisaun eskolár, liga ba edukasaun, protesaun sosiál, agrikultura no meiu subsisténsia.
“Apoia nutrisaun família nian no fornese alimentasaun eskolár ho ai-han ne’ebé prodús lokál, ita bele hadi’a dieta sira, kombate má-nutrisaun no hakbi’it komunidade. Parseria ida-ne’e destaka asaun koletiva ba sistema ida-ne’ebé forte liu ne’ebé serve ba sira-ne’ebé vulneravel liu, liuliu feto no labarik sira no ajuda ema hotu atu moris saudavel liu no moris ne’ebé nakonu liután,” nia haklaken.
Programa ne’e sei foka liu ba haforsa kapasidade rekursu umanu, apoia instituisaun nasionál sira, no envolve organizasaun sosiedade sivíl sira, no hein katak sei fó benefísiu diretamente ba ema 150.000 iha komunidade rurál sira iha munisípiu ualu nia laran: Dili, Aileu, Ainaru, Kovalima, Ermera, Lautein, Likisá no Vikeke.
Akordu foun ne’e halo-parte iha estratéjia luan liuhosi UE hodi apoia intervensaun sira-ne’ebé integrada no koordenada ne’ebé hadi’a nutrisaun no promove inkluzaun sosiál.
Má-nutrisaun sai nafatin dezafiu krítiku ida iha Timor-Leste, ne’ebé iha taxa ida-ne’ebé aas liu kona-ba labarik sira-ne’ebé aas liu iha mundu. Tuir levantamentu ida-ne’ebé hetan apoiu hosi UE iha tinan 2020 ne’ebé hala’o hosi UNICEF no Ministériu Saúde, 47.1% hosi labarik sira ho tinan lima mai kraik mak ladún di’ak. Aleinde ne’e, 27% hosi populasaun iha inseguransa ai-han ne’ebé maka’as, ne’ebé mak sai hanesan ameasa séria ida ba dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku nasaun nian iha tempu naruk.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade




