iklan

EKONOMIA

MOP sei sobu projetu konstrusaun estrada-ponte-baleta laiha kualidade

MOP sei sobu projetu konstrusaun estrada-ponte-baleta laiha kualidade

Ministru Obra Públika, Samuel Marçal halo observasaun ba konstrusaun ponte no estrada iha bee-tudak, suku Fatisi, postu Laulara, munisípiu Aileu, ne’ebé kompañia Arquiris ne'ebé daudaun ne'e fui hela alkatraun faze dahuluk. Imajen Tatoli/Alexandra da Costa.

DILI, 29 Jullu 2025 (TATOLI)—Ministru Obra Públika (MOP), Samuel Marçal, hateten nia sei orienta tékniku sira hodi sobu sai hotu projetu konstrusaun sira hanesan estrada, ponte no valeta sira-ne’ebé kompañia lokál ka internasionál ruma halo laiha kualidade.

Nia hatutan, Governu asina ona kontratu ne’e tenke simu buat ne’ebé di’ak la’ós simu buat ne’ebé aat, Governu fó osan ne’e menus kompañia bele ko’alia maibé Governu selu tuir kontantu ne’ebé iha, nune’e sosiedade bele uza obra sira-ne’e ho tempu ne’ebé naruk.

“Ha’u duni mak orienta sira sobu iha fatin-fatin, hanesan iha parte Likisa, Kelikai, Dili, Maliana, Nahareka (Vikeke). Sobu ne’e para atu alerta ba kompañia hotu-hotu atu halo obra ho kualidade, iha oportunidade ne’e mós fó hatene ba kompañia timoroan sira, tanba rai ne’e ita-nia (na’in) tenke halo ho kuidadu tanba orsamentu ne’e, ita povu hotu nian hodi raan mak sosa,” Governante ne’e hateten ba jornalista sira iha ninia rezidénsia Manufahi, domingu (27 Jullu 2025) ne’e.

Governante ne’e dehan, laiha razaun ka komentáriu ida bainhira obra laiha kualidade no dalan úniku tenke sobu, balun bele dehan sira lakon maibé lakon iha ninia fundu maibé manán iha esperiénsia.

“Tanba ne’e, ha’u destaka ekipa téknika sira iha fatin-fatin hodi halo kontrola tanba osan ne’ebé ita gasta ho montante boot, entaun Governu hakarak simu buat ne’ebé di’ak tuir kontratu,” nia hateten.

Nia esplika, se dezena obra ida hodi auguenta durasaun tempu naruk maibé latuir espesifikasaun, entaun obra ne’e sei la dura kle’ur, entaun Governu tenke tau fali osan hodi halo fila-fali, ne’e hein gasta de’it osan.

Ministru Samuel hato’o agradesementu ba ekipa tékniku sira-ne’ebé konsege halo kontrolu projetu Governu nian iha fatin-fatin sira-ne’e, tenke tau matan duni katak beibeik ona sempre fó orientasaun ba sira para haree obra sira-ne’ebé laiha kualidade no lahalo tuir prosedimentu ne’ebé iha, ne’e sei afeta tebe-tebes ba iha ninia durasaun tempu.

“Tanba, Primeiru-Ministru sempre orienta ha’u atu kontrola no jere osan ho didi’ak, nune’e ha’u kumpre mandatu ida-ne’e hodi hateten ba kompañia hotu-hotu tantu husi nasionál no internasionál tenke kaer projetu ho kualidade,” nia haktuir.

Maibé, nia dehan, se kompañia ne’e lakohi kontinua ninia projetu nia bele para tanba iha kompañia barak mak hakarak kaer projetu maibé laiha oportunidade.

Governu iha kompeténsia tomak hodi hasai ka blokeia nia husi rai ida-ne’e satán kompañia internasionál, maibé se kompañia nasionál sira lakohi kumpre entaun sei la fó tan oportunidade ba sira hodi kaer projetu.

“Kompañia barak liu maka husu lalika tau ba mídia tanba ne’e sira-nia integridade, no ami konkorda ho ida-ne’e maibé sobu nafatin. Ami ko’alia iha mídia la’ós atu hatun malu maibé oinsá atu alerta ba kompañia ne’ebé hetan fiar husi Governu hodi kaer projetu,” nia hateten.

Entretantu, tuir informasaun tempu badak sei sobu projetu konstrusaun estrada iha Vikeke Nahareka nian kuazé kilometru lima, ne’ebé laiha kualidade no Governu sei la selu fali osan ka aumenta tan osan hodi kontinua reativa fali tamba ne’e konsekuénsia husi bisnis (bussines).

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!