PPN Fernanda Lay defende rezolusaun ONU rekoñese papél feto harii dame

DILI, 02 Agostu 2025 (TATOLI)—Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, akompaña husi EmbaIxadór Timor-Leste iha Jenebra , António da Conceição, partisipa iha simeira ba da-15 Prezidente Parlamentu, iha 28 Jullu 2025.
Konferénsia ne’e organiza husi Uniaun Inter-Parlamentár (UIP) iha sede Organizasaun Internasionál Traballu, iha Jenebra-Suísa.
Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hateten iha tinan 25 liubá, Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nian 1325 importante tebes atu rekoñese formalmente feto sira-nia papél úniku iha harii pás no seguransa.
“Ita sei rekoñese progresu ne’ebé ita halo ona. Ohin loron, iha konsiénsia boot liu kona-ba kontribuisaun úniku feto sira-nian ba mediasaun konflitu no harii pás, no iha dezenvolvimentu signifikativu iha rekoñesementu legál ba violénsia seksuál hanesan krime funu nian,” Nia hato’o liuhusi komunikadu ne’ebé Tatoli asesu husi mídia Parlamentu,ohin.
Nia dehan, maske nune’e sei iha dezafiu hirak ne’ebé alarmante, tanba feto sira kontinua hetan sub-reprezentasaun dramátika iha meza negosiasaun 13% de’it husi negosiador sira no 6% husi asinatura akordu dame nian mak feto sira.
“Finansiamentu ba organizasaun feto sira-ne’ebé serbisu ba pás kontinua la adekuadu, reprezenta menus husi 1%, husi asisténsia pás no seguransa,” nia dehan.
Fernanda Lay koloka preokupasaun barak liután no faktu katak impunidade ba krime violénsia seksuál kontinua jeneralizadu no katak tenke haree oinsá feto sira-nia direitu dala barak hetan instrumentu duke hetan apoiu di’ak.
“Nu’udar parlamentár, ita iha responsabilidade espesífiku, ita presiza buka ideia no solusaun atu hasa’e feto sira-nia partisipasaun iha prosesu pás,” nia dehan.
Nia enfaze ideia no solusaun atu asegura finansiamentu diretu ba organizasaun no ideia no solusaun sira ne’ebé lidera husi feto sira atu hametin mekanizmu akontabilidade.
“Dalan atu kontinua ezije loloos, ita labele simu progresu neineik-neineik liu, maibé konflitu sira kontinua estraga komunidade no feto sira nafatin marjinalizadu ho solusaun sira,” nia dehan.
Nia defende pás ne’ebé di’ak no sustentável ho partisipasaun feto sira-nian, no ajenda feto , pás no seguransa la’ós de’it asuntu direitu no asuntu efikásia.
Fernanda Lay deskreve estudu globál ida kona-ba UN Women, ne’ebé analiza ona prosesu 40 pás dezde funu malirin ramata, hatudu katak akordu ho partisipante feto sira iha 35% iha posibilidade atu dura pelumenus tinan 15.
Iha estudu sira seluk hatudu katak posibilidade ba pás sustentável iha tinan 20 no 70% bainhira feto sira asina akordu sira-ne’e, kompara ho 25% de’it bainhira sira la partisipa.
“Tempu atu transforma kompromisu ba kuadru lejislativu konkretu. Hodi fó inspirasaun mai ita, liuhusi matenek husi poezia españól Antonio Machado, ne’ebé dehan: La’o iha dalan, la’ós iha dalan, no la’o iha dalan,” nia hateten.
Tanba ne’e, nia dehan, la’ós no la’o iha dalan, no hateke ba lian kotuk, haree dalan ne’ebé sei nunka liutan.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

