DILI, 13 Agostu 2025 (TATOLI) – Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) solisita atu iha rekrutamentu ba membru foun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) labele iha diskriminasaun entre sidadaun timoroan.
Provedór Direitu Umanu no Justisa, Virgílio Guterres, aprezenta asuntu ne’e relasiona ho kestaun balun ne’ebé mosu iha rekizitu ba rekrutamentu, liuliu kona-ba foti deklarasaun husi Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál, fotokópia kartaun identifikasaun pesoal no sertifikadu tama iha PNTL ba kandidatu sira ne’ebé nia inan no aman PNTL no rekizitu kandidatu klosan, eliminasaun kandidatu iha moras HIV/Sida no tuberkuloze ne’ebé kura tiha ona menus husi fulan 12.
“Provedór levanta kestaun hirak ne’e, tanba afirmasaun sira ne’e la tuir prinsípiu Konstituisaun nian, artigu 16 ne’ebé hateten proíbe diskriminasaun”, Virgílo Guterres hato’o iha konferénsia imprensa, iha salaun PDHJ, Kaikoli, ohin.
Nia salienta, tuir Konstituisaun, sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin no iha direitu no obrigasaun hanesan. No labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, rasa, estadu sivíl, seksu, orijen, étniku, lian, pozisaun sosiál ka ekonómiku, hanoin polítika ka ideolojia, relijiaun, instrusaun ka kondisaun fízika no mentál.
Iha Konstituisaun artigu 50 mós rekoñese direitu sidadaun ba serbisu, katak aplikasaun ezersísiu direitu sira ne’e tenke garante igualdade ba ema hotu kondisaun hanesan. Tanba ne’e, ba desizaun polítika hamosu regra ruma labele kontráriu ho prinsípiu sira iha Konstituisaun.
Nia dehan, iha diploma ministeriál númeru 17/2025 Juñu, iha prinsípiu balun ne’ebé tuir provedór nian ne’e kumpre tebes, hanesan artigu 16 iha Konstituisaun, ne’ebé konkursu obedese ba prinsípiu selesaun méritu, liberdade kandidatu no igualdade kondisaun no oportunidade ba kandidatu hotu.
“Ne’e furak tebes tanba afirma loloos iha ne’ebá méritu, liberdade kandidatu katak kandidatu sira livre vontade mak ba rejista no kandidatu hotu-hotu atu nia aman polísia ka nia aman veteranu, tenke liu kondisaun no oportunidade ne’ebé hanesan, laiha diskriminasaun”, nia afirma.
Tanba iha Konstituisauna, artigu 1 hateten Timor-Leste ne’e Estadu direitu demokrátiku, ne’ebé rekoñese sidadaun hotu nia direitu hanesan iha lei nia oin. “Ami husu Komandu Jerál no Ministériu Interiór atu rekonsidera kritériu ka rekizitu sira ne’e, labele viola Konstituisaun”, nia rekomenda.
Nia adianta provedoria uza nia kompeténsia mak daudaun ekipa legál instituisaun nian halo análize ba diploma ministeriál atu haree posibilidade husu pedidu fiskalizasaun abstrata ba Tribunál Rekursu. “Ami tenta, fundamenta pedidu ba tribunál ne’e ho urjénsia uitoan, tanba ne’e relasiona ho asuntu ne’ebé la’o daudaun”, dehan.
PDHJ apresia mós Governu ne’ebé halo rekrutamentu referidu hafoin besik tinan-10 lahalo. “Ba inisiativa ne’e, responde ba rekomendasaun Provedoria nian liuhusi relatóriu anuál sira ne’ebé antes ne’e hato’o, haree kapasidade PNTL atuál ninia rekursu umanu la sufisiente”.
Portavós Komisaun Rekrutamentu Membru foun ba PNTL, Superintendente António da Luz, informa katak kandidatu ne’ebé asesu ona ba formuláriu rekrutamentu PNTL, hahú loron 05 to’o 11 Agostu 2025, hamutuk 14.595 (mane 1.919 no feto 3.676).
António da Luz mós anunsia regra teste nian ba kandidatu polísia foun 2025 nian bazeia ba diploma ministeriál nu.17/2025 iha artigu 29, 30, 31 mak hanesan aplika prova ba selesaun lima; 1) Ezame eskrita ba prova kulturál, 2) Prova aptidaun fízika, no 3) Prova psikolojia (iha prova eskrita no psikomotoris) depois sira liu hotu, 4) Entervista profisionál no 5) Prova médika.
“Selesaun sira ne’e hotu mak se nia prosesu eliminatóriu, katak nia bele pasa iha prova kulturál, maibé mai iha prova fízika mak la liu, entaun la liu hotu ona”, esklarese.
Nia hatutan katak métodu teste kona-ba matéria tuir artigu 30 dehan presiza fó sai matéria ba kandidatu sira, nune’e bele prepara no estuda. Matéria sira mak lia-tetun, portugés, istória, jeografia, matemátika, ikus liu mak Konstituisaun.
“Matéria sira ne’e mak sei sai iha ezame prova kulturál. Ida-ne’e tenke fó sai ba públiku para kandidatu sira bele estuda, hodi halo preparasaun”, katak.
Nune’e mós iha artigu 31 kona-ba prova aptidaun fízika ba mane mak fleksaun ho liman ba trave (tara-an), ba feto mak estensaun liman ba rai leten (push up), fleksaun iha ai-riin ba feto no mane no halai minutu 12 ba feto ho metru 1800 no mane 2200. Anexu V mak hanesan la’o iha portiku leten, saltu ka haksoit muru ba mane sentímetru 0,90 no feto 0,70.
“Depois iha prosesu ezersísiu fíziku ne’e aplika sistema eliminatóriu. Pur ezemplu, nia pasa iha faze ida tara-an, más nia sit up la liu ne’e elimina kedas. Nia liu full up no sit up, maibé faze tuirmai nia la pasa, elimina kedas”, esplika tan.
Notísia relevante: Parlamentu husu rekrutamentu ba membru foun PNTL fó kuota 30% ba feto
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





