DILI, 09 Setembru (TATOLI) – Supremu Tribunál Tailándia nian iha loron-tersa ne’e haruka ona eis-primeiru-ministru Thaksin Shinawatra atu kumpri pena prizaun tinan ida, hodi deside katak tempu ne’ebé nia pasa iha ospitál polísia nian labele sura hanesan pena prizaun ida.
Akordaun ne’e mosu hafoin debate públiku ne’ebé naruk kona-ba eis-primeiru-ministru ho tinan 76, ne’ebé fila hosi tinan 15 ezíliu auto-impostu iha 2023, hetan tratamentu preferensiál hodi haruka ba ospitál ida envezde ba sela prizaun nian.
Thaksin to’o iha tribunál iha Bangkok, akompaña hosi nia oan-feto sira, inklui eis-primeiru-ministru Paetongtarn Shinawatra. Tribunál gasta oras 1.5 hodi lee despaxu, ne’ebé temi nesesidade atu aplika pena prizaun orijinál. Nia hetan kedas kaer fali ba prizaun tuir desizaun.
Thaksin fila fali ba Tailándia iha loron 22 fulan-agostu tinan 2023, loron ida ne’ebé maka Partidu Pheu Thai, lidera hosi nia oan-feto Paetongtarn, forma hela koligasaun governamentál ida. Nia sei hasoru pena tinan ualu tanba akuzasaun abuzu podér nian. Iha kalan hanesan, nia hetan transferénsia hosi Prizaun Prizaun Espesiál Bangkok nian ba Ospitál Jerál Polísia nian, tanba emerjénsia médiku ida.
Nia hela iha ne’ebá to’o nia hetan liberdade kondisionál iha loron 18 fulan-Fevereiru tinan 2024. Durante nia hela iha ospitál, hetan perdaun liurai nian, hodi hamenus nia sentensa tinan ualu ba tinan ida.
Internamentu ne’ebé naruk hamosu pergunta públiku sira kona-ba lejitimidade hosi nia moras. Ida-ne’e lori ba investigasaun formál ida ne’ebé maka hahú hosi Supremu Tribunál rasik, hafoin petisaun inisiál ida hosi eis-Partidu Demokrátiku ida hetan demisaun tanba razaun prosesuál sira.
Hanesan parte ida hosi nia inkéritu, tribunál bolu sasin liu na’in 30, inklui komandante Prizaun Prizaun Espesiál Bangkok nian no pesoál médiku sira hosi prizaun no hosi Ospitál Jerál Polísia nian. Konsellu Médiku Tailándia nian uluk disiplina ona médiku na’in tolu tanba sira-nia envolvimentu, hodi suspende lisensa sira hosi médiku na’in-rua tanba fornese saida maka konsellu determina hanesan informasaun ne’ebé laloos kona-ba gravidade hosi Thaksin nia kondisaun.
Konsellu hetan katak nia moras ladún krítiku, kontradiz ho relatóriu médiku sira uluk nian.
Tuir despaxu tribunál nian, Thaksin nia oan-feto, Paetongtarn, ko’alia ba mídia.
“Ami-nia família tomak agradese tebes ba grasa liurai nian ne’ebé fó perdaun no hatún ha’u-nia aman nia kastigu ba tinan ida,” nia hatete.
“Ami agradese ba ema hotu nia hotu. Thaksin nafatin nu’udar líder espirituál ida, no nia serbisu ba nasaun reflete nia intensaun jenuína atu ajuda povu sai buras.”
“Ha’u ho ha’u-nia família preokupa ho ha’u-nia aman, maibé ami mós orgullu ho istória ne’ebé nia kria ona. Ohin hanesan momentu istóriku ida tán, tanba nia sai nu’udar eis-primeiru-ministru dahuluk ne’ebé tama prizaun. Ida-ne’e bele sai tempu ida-ne’ebé susar, maibé tantu ha’u-nia aman no ami-nia família iha espíritu di’ak,” Thaksin nia oan-feto, Paetongtarn akresenta liuhusi Ajénsia Notisioza Tailándia, ne’ebé TATOLI asesa, tersa ne’e.
Paetongtarn kontinua, “Kona-ba ha’u no partidu Pheu Thai, ami sei kontinua serbisu hanesan opozisaun, hodi serbí públiku no responsabiliza governu.”
Desizaun kona-ba sentensa Thaksin nian mosu loron balun de’it hafoin Tribunál Konstitusionál hasai Paetongtarn hosi kargu primeiru-ministru, hodi deside katak nia komete violasaun étika ida liuhosi xamada ida ho Prezidente Senadu Kamboja nian, Hun Sen.
Notísia relevante: Anutin eleitu nu’udar Primeiru-Ministru Tailándia ho kondisaun disolve Parlamentu Nasionál
TATOLI





