iklan

INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

Horta: “EAU aseita konstrui dormitóriu ba estudante universitáriu feto iha Dili”

Horta: “EAU aseita konstrui dormitóriu ba estudante universitáriu feto iha Dili”

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, sesta (13/10/2023) ne’e, iha nia vizita ofisiál ba loron dahuluk hasoru malu ho nia ómologu Prezidente Emiradu Árabe Unidu ka United Arab Emirabes (UAE), Liurai Sua Majestade, Sheikh Mohamed bin Zayed Al Nahyan, hodi hametin relasaun bilaterál no oinsá aumenta kooperasaun liuliu iha área investimentu iha Timor-Leste (TL). Imajen/Mídia PR.

DILI, 15 Setembru 2025 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, segunda ne’e, iha Parlamentu Nasionál (PN) bainhira abertura sesaun solene lejislativa da-neen (VI), Xefe Estadu esklarese ba deputadu sira kona-ba viajen estranjeiru ne’ebé nia halo durante mandatu.

Ramos-Horta esplika, nia Vizita Estadu ba Emiradu Árabe Unidu (EAU) konsege iha rezultadu atu konstrui dormitóriu ba universitáriu feto iha Timor-Leste.

Notísia Relevante: EAU sei konstrui dormintóriu ba estudante feto iha Aitarak-Laran 

“Ha’u-nia Vizita Estadu ba Emiradu Árabe Unidu (EAU), konsege iha rezultadu tanba nasaun EAU aseita atu finansia konstrusaun kompleksu rezidensiál ida iha Dili, ne’ebé dezeña atu akomoda estudante universitáriu feto na’in-300 hosi família sira-ne’ebé ki’ak-liu iha nasaun ne’e,” Ramos-Horta relata ba deputadu sira iha Parlamentu Nasionál.

Aleinde ne’e, husi ninia viajen ba Japaun ne’e konsege lori projetu inovativu ida sai modelu ida ba modernidade no sustentabilidade arkitetóniku, uza enerjia solár, sistema kolleta udan-been ho litru 200,000 no solusaun avansadu sira ba resiklajen bee-fo’er ho loop taka.

Empreza jigante japoneza ida, Tsuneishi Shipbuilding Company, deside ona lansa konstrusaun ba estaleiru modernu ida iha mota ibun Lacló nian, iha munisípiu Manatuto, hamutuk ho infraestrutura komplementár sira inklui eskola no ospitál ida.

Projetu ho eskala boot ne’e sei iha kapasidade atu konstrui entre ró boot 10 no 12 kada tinan, ho lansamentu dahuluk ne’ebé marka ona ba tinan 2028 no hein atu hamosu maizumenus empregu nasionál 4,000 (traballadór na’in 62 rekrutadu ona).

Kompañia ne’e simu ona grupu rua ho tékniku joven timoroan na’in-11, ne’ebé daudaun ne’e hala’o hela formasaun espesializada iha Japaun.

Durante nia vizita ba Fukuyama iha fulan-Agostu, nia hasoru malu pesoalmente ho dirijente empreza sira no ho traballadór timoroan na’in-22 ne’ebé tuir hela formasaun iha Japaun, hodi konfirma dala ida tan, natureza direta no konkreta husi ha’u-nia asaun sira-ne’ebé favorese ba progresu nasionál.

“Ha’u tau matan espesiál, iha kompozisaun delegasaun sira iha rai-li’ur atu inklui la’ós de’it asesór sira ka ofisiál mídia ka seguransa nian, maibé mós autoridade lokál sira, emprezáriu sira, membru sira sosiedade sivíl nian liuliu sira ne’ebé haraik-aan liu: Xefe Aldeia ka Suku sira, vendedór ambulante sira ai-leba, traballadór saneamentu sira no profisionál sira seluk,” nia dehan.

Tuir Ramos-Horta, hili ida-ne’e reflete nia prezidénsia nia kompromisu atu besik ba povu, fornese ba sira asesu ba ideia foun sira, esperiénsia sira no prátika internasionál sira.

“Ha’u nunka halo viajen primeira klase, maske ida-ne’e prerogativa Xefe Estadu nian. Ha’u-nia delegasaun sira sempre ki’ik normalmente menus husi ema na’in-neen (6) ho apoiu husi ami nia servisu perifériku esternu sira iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no autoridade sira husi nasaun uma-na’in sira. Vizita Estadu ka ofisiál sira finansia husi orsamentu jerál estadu nian, viajen privadu sira normalmente kobre husi nasaun uma-na’in sira, ho transporte, akomodasaun no gastu sira-ne’ebé fornese ba ha’u no membru balu husi delegasaun,” nia hateten.

Atu otimiza rekursu sira, Prezidente Repúblika mós implementa sistema ida hodi sosa diretamente billete aviaun nian online, hodi evita folin ne’ebé maka’as liu ne’ebé mak ajénsia nasionál no internasionál balun kobra.

Timor-Leste afirma ona ninia prezensa iha palku internasionál, la’ós de’it hodi habelar ninia lian hale’u ninia fronteira sira maibé mós hodi simu líder no delegasaun sira husi mundu tomak ho elojia.

“Durante ha’u-nia mandatu tomak, nasaun ne’e hetan onra atu simu vizitante sira-ne’ebé koñesidu iha nivel internasionál, ne’ebé reflete konfiansa no prestíjiu ne’ebé buras daudaun ne’ebé Timor-Leste hetan hosi parseiru sira no instituisaun globál sira,” nia dehan.

Komandante Supremu ne’e hatutan, destaka vizitante balun ne’ebé distintu liu ne’ebé Timor-Leste hetan ona onra atu simu, Governadór-Jerál Austrália nian, Prezidente Portugál nian, Sua Majestade Sultan Brunei Darussalam nian, Prezidente Repúblika Índia nian nomós líder Governu sira seluk no reprezentante parlamentár sira.

Notavel mós enkontru sira ho figura proeminente sira husi organizasaun internasionál sira, inklui Diretór-Jerál FAO nian, eis-Prezidente hosi Komisaun Europeia, Prezidente hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB), no Sekretáriu-Jerál ONU nian.

“Vizita sira-ne’e la’ós de’it marka marku importante sira, hanesan aniversáriu ba dala-25 Konsulta Populár no Misaun INTERFET, maibé mós simboliza retornu pesoál diplomasia hafoin dezafiu globál sira foin lalais ne’e iha períodu pós-COVID-19. Entre vizita hotu-hotu ne’ebé simu, destaka ida Sua Santidade Papa Francisco nian, akontesementu istóriku ida ne’ebé sei grava nafatin iha memória Timor-Leste no rejiaun Sudeste Aziátiku tomak,” nia relembra.

Durante loron tolu (3) ho espiritualidade ne’ebé kle’an, Santu Padre nia prezensa kona-ba povu nia fuan, hametin fiar, inspira esperansa, no hametin kompromisu ba pás, liberdade, no unidade nasionál.

Vizita apostólika ne’e mobiliza sidadaun sira ho idade no fiar oioin, autoridade nasionál sira, líder komunitáriu sira, no membru sira sosiedade sivíl nian, iha ezemplu sivilizasaun no armonia nian ne’ebé hakonu la’ós de’it Santu Padre maibé nasaun tomak ho ksolok no orgullu.

Iha tempu hanesan, vizita internasionál ida-idak kontribui hodi reforsa Timor-Leste nia imajen nu’udar nasaun ida ne’ebé akollidu, nakloke ba diálogu, no komprometidu ba kooperasaun konstrutiva, simenta relasaun sira ne’ebé fó benefísiu diretamente ba nasaun nia dezenvolvimentu no rekoñesimentu internasionál.

Xefe Estadu ne’e afirma, nia mós iha priviléjiu atu hato’o maizumenus palestra internasionál 20 iha universidade prestijiadu no instituisaun renomadu no sentru akadémiku sira, hodi lori naran, istória no esperiénsia Timor-Leste nian iha prosesu rekonsiliasaun, pás no rekonstrusaun nasionál ba sikun haat (4) globu nian nu’udar modelu inspiradór atu banati tuir iha mundu ida-ne’ebé partikularmente radikalizadu.

“Vizita internasionál sira-ne’e la’ós de’it hametin no habelar ligasaun bilaterál sira ho nasaun oioin maibé mós konsolida parseria polítika no ekonómika estratéjiku sira, mobiliza investimentu ho eskala boot, no promove Timor-Leste nia imajen nu’udar destinu seguru no atrativu iha rejiaun ne’e. Ha’u hakarak fahe ezemplu konkretu balun ne’ebé ilustra momo os impaktu vizivel hosi inisiativa sira-ne’e,” Ramos-Horta hateten.

Série Palestra Prezidensiál sira-ne’ebé implementa iha tinan tolu (3) ikus ne’e, hakarak atu haburas troka koñesimentu, esperiénsia sira, no prátika di’ak liu iha área koñesimentu oioin, no-mós iha dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál no kulturál, liuhosi prezensa figura sira ne’ebé iha reputasaun internasionál nu’udar oradór sira.

Tópiku xave sira hanesan lideransa globál, inovasaun teknolójiku, dezenvolvimentu sustentável, diplomasia, kultura, no edukasaun hetan diskusaun husi peritu renomadu sira ne’ebé kontribui ona ho desizivu ba enrikesimentu intelektuál no estratéjiku nasaun nian.

Entre oradór sira-ne’ebé mak tuir palestra sira-ne’e mak figura sira ho prestijiu internasionál ne’ebé rekoñesidu, ne’ebé nia esperiénsia no realizasaun sira sai hanesan referénsia no inspirasaun ba ema hotu.

Edisaun ikus liu, ne’ebé hala’o iha 2025, hatudu diplomata no akadémiku distintu na’in-rua (2) husi Singapura, Profesór Kishore Mahbubani no Embaixadór Edwar Lee, ne’ebé fahe reflesaun kle’an sira kona-ba diplomasia internasionál, kooperasaun sientífika, no inovasaun iha polítika públika.

Iha semana oin, husi loron 17 to’o loron 21 fulan-Setembru tinan 2025, ami sei kontinua programa ne’e ho prezensa husi grupu internasionál ida ho naran “The Global Visionaries”. Vizitante prestijiadu sira-ne’e reprezenta pontu aas liu hosi inovasaun, lideransa no empreendedorizmu filantrópiku iha setór globál oioin.

“Oradór notável sira inklui, emprezáriu Suiz Frederik Paulsen, Prezidente Ferring Pharmaceuticals; Ambientalista brazileiru Roberto 22 PT Klabin, Ibrahim Sharaf, ko-fundadór no Prezidente husi Grupu Sharaf iha Emiradu Árabe Unidu, Ezekutivu finanseiru Suiz Christopher Mouravieff-Apostol, Esploradór britániku David Hempleman-Adams, Arkeólogu Amerikanu Clifton Foster, Atleta olímpiku sueku Sven Erik Paulsen, Médiku alemaun-indianu Everard Bracanza, Emprezáriu Amerikanu Warren Amason; no emprezáriu ró nian alemaun Carl Ulfert Stegmann hosi AG Reederei Norden Frisia,” nia hateten.

Ramos-Horta dehan, viajen lubuk ida mak nia halo ona vizita hodi hametin relasaun bilaterál no lobi diplómatika.

“Ha’u halo ona viajen lubuk ida ba rai-li’ur lori Estadu, ofisiál, negósiu no privadu ba nasaun sira-ne’ebé oioin hanesan Angola, Austrália, Azerbaijaun, Bangladexe, Brazil, Brunei Darussalam, Bulgária, Xina, Kamboja, Fransa, Alemaña, Guiné-Bisau, Índia, Indonézia, Japaun, Laos, Malázia, Mosake, Mokombina, Portugál, Hotar, Qatar (Vatikanu), Singapura, Suisa (Davos no Jenebra), Filipina, Portugál, Arábia Saudita, Koreia-Súl, Emiradu Árabe Unidu (EAU), Estadus Unidus Amérika (Nova Iorke, ONU), no Vietname. Ida ne’e tanba interese Estadu nian,” Horta tdehan.

Notísia Relevante: PN autoriza PR Horta halo vizita Estadu bá EAU

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!