iklan

HEADLINE, SEGURANSA

F-FDTL no Forsa Austrália halo abertura ba Indo-Pacific Endeavor 2025

F-FDTL no Forsa Austrália halo abertura ba Indo-Pacific Endeavor 2025

Iha loron 04 outubru 1999, Mensajeiru labarik Fredolino José Landos da Crus Beun Sila “LAFU” (klaran) hamriik hamutuk ho malae INTERFET iha Helikopteru nia oin atu ba Dili, bainhira nia entrega tiha karta hosi Oé-Cusse ne’e ba INTERFET iha Batugade-Bobonaro. Imajen/Kontribuidór REUTERS

DILI, 16 Setembru 2025 (TATOLI )–FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hamutuk ho Forsa Armada Austrália, Tersa ne’e, halo abertura ba Indo-Pacific Endeavor 2025 ho tema ‘Hametin Kooperasaun, Respeitu iha Konfiansa’ iha ámbitu selebrasaun ezisténsia International Force East Timor (INTERFET) ba dala-26, ne’ebé sei realiza iha loron 20 Setembru 2025.

Xefe Estadu Maior F-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek hateten, serimónia ne’e hanesan onra kle’an.

“Iha tinan ida-ne’e, ita hotu hamutuk selebra aniversáriu INTERFET nian ba dala-26 hanesan momentu solene ne’ebé liga ba pasadu no futuru, memória no aspirasaun, legadu no renovasaun,” Falur deklara liuhusi diskursu iha auditóriu Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada.

Iha tinan 26 liubá, iha Setembru 1999, hafoin referendu, ho Forsa Armada INTERFET nia prezensa konsege hametin povu Timor-Leste nia determinasaun atu hetan indepéndensia no  komunidade internasionál hatán ba seguransa no protesaun.

Tenente Jenerál haktuir, INTERFET iha lideransa Austrália nia no Komanda husi Peter Cosgrove reprezenta momentu definitivu ida iha istória Timor-Leste iha aktu solidariedade internasionál ne’ebé permite tranzisaun ba liberdade konstrusaun Estadu soberanu ida.

Notísia relevante : PM Xanana: INTERFET sai modelu manutensaun pás iha mundu

Nia konsidera, INTERFET la’ós de’it hanesan operasaun militár maibé nu’udar aktu fiar ida ba autodeterminasaun povu no kompromisu ba dignidade umana no demostrasaun ida katak kooperasaun internasionál bainhira orienta husi prinsípiu sira ne’ebé mak justu bele muda istória nia lala’ok.

Nune’e mos, lasu sira ne’ebé metin iha momentu inserteza no esperansa sira iha tempu ne’ebá, no agora sai nu’udar fundasaun ba parseria estratéjiku Timor-Leste no Austrália.

Tanba ne’e, loron ohin Timor-Leste fó omenajen ba sira ne’ebé mak serbisu iha INTERFET Austrália, Nova Zelándia, Portugal no Brazíl, Tailándia, Singapura, Kanada, Malázia, Filipina, Koreia Súl, Fiji Britániku no ema barak liután husi Áfrika, Quenia, Mosambike ne’ebé hatán ba apelu ba dame.

“Ita mós fó omenajen ba kombatente rezisténsia timoroan sira ne’ebé mak mantein esperansa independénsia ita-nia, ida dékada tomak nia laran no ba ema sivil sira ne’ebé ho aten brani defende direitu ba autoderminasaun indepedénsia nasional,” nia katak.

Nia dehan, Indo-Pasifiku Endeavour 2025 kontinua legadu ida-ne’e hodi transforma esperansa ne’ebé INTERFET lori ba kapasidade sira ba futuru dame ne’ebé sustentável no kooperasaun rejionál.

Atividade prinsipál sira ne’ebé hala’o iha tinan ida-ne’e makkompetisaun desportu INTERFET no programa samabaia, dame, no seguransa trainingu ba feto iha F-FDTL hodi rekoñese partisipasaun feto iha dimensaun hotu-hotu seguransa nian.

“Fó onra ba dimensaun espirituál tolu. Interkámbiu Kapelaun Militár neʼebé fundamentál iha tempu rezisténsia timoroan nian. Programa envolvimentu komunidade inkluzivu neʼebé reflete INTERFET kona-ba impaktu ba nível sosiedade hotu,” nia katak.

Falur konsidera programa sira ne’e inkorpora fundamentál pilár tolu ba kooperasaun entre parseiru soberanu sira, respeitu ba diversidade, no konfiansa ne’ebé harii liuhusi asaun konkretu sira.

“Ba jerasaun foun sira, imi maka nu’udar eransa ba tradisaun aten-barani no idealizmu. Programa ne’e la’ós atividade izoladu, maibé kontinuasaun husi legadu istóriku ne’ebé evolve husi intervensaun inisiál ba independénsia no agora ba konsolidasaun parseria estratéjika ida ne’ebé maduru,” nia katak.

Iha fatin hanesan, Xefi Forsa Armada Austrália, Brigadeiro Jenerál Malcolm Wells, haktuir, nia mai iha Timor-Leste iha tinan 2001, ne’ebé momentu ne’ebá nia serbisu lidera programa defeza Australia nian no iha tempu ne’ebá eziste ona F-FDTL sai nu’udar forsa profisionál, iha tempu nasaun foun foin kria.

“Ha’u-nia ekipa hanorin F-FDTL iha tátiku no abilidade ne’ebé persiza atu sai nu’udar forsa profisionál, maibé ha’u-nia ekipa aprende hanesan sira-nia hanorin no ha’u-nia ekipa aprende tebes kona-ba istória FALINTIL nian no hetan preveléjiu hamutuk F-FDTL no ha’u orgullu tebes mai fali Timor,” nia akresenta.

Serimónia abertura ba Indo Pacific ne’e importante tebes ba F-FDTL atu sai nu’udar Forsa Profisionál ne’ebé mak simbólika ba Forsa sira atu aumenta kapasidade.

“Austrália orgullu tebes atu serbisu hamutuk ho F-FDTL iha dalan ida-ne’e. Soldadu Austrália hadomi tebes mai iha Timor-Leste, liuliu ba ezersísiu harii hamutuk, nune’e bele kontinua programa kolaborasaun F-FDTL no Forsa Defeza Austrália hodi asegura katak bele halo introbilidade forsa rua. Ami hatene katak, ita forte liu do que mesak,” nia hato’o.

Selebrasaun aniversáriu loron INTERFET ba dala-26 tinan ne’e F-FDTL no forsa INTERFET realiza jogu futsál amizade entre F-FDTL no INTERFET feto no mane, ne’ebé sei hala’o iha kampu futsál Kuartel Jenerál F-FDTL Fatuhada iha loron 20 Setembru 2025.

Jornalista      : Natalino Costa

Editora           : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!