iklan

OPINIAUN

Demokrasia, Demonstrasaun, Edukasaun Polítika no Vizaun ba Futuru iha Kontestu Timor-Leste

Demokrasia, Demonstrasaun, Edukasaun Polítika no Vizaun ba Futuru iha Kontestu Timor-Leste

Elidio Agusto Guterres

Hosi: Elidio Agusto Guterres*)

 Lian Makloke

Artigu ida-ne’e mai ho argumentu filozofia polítika hodi haree no analiza situasaun polítika Timor-Leste ho hanoin ne’ebe krítiku. Artigu ida-ne’e mos inspiradu husi seminário Nasionál ne’ebé hala’o iha Palaásiu Prezidente Repúblika ho tema “PAPEL JERASAUN FOUN IHA KONTESTU DEZENVOLVIMENTU NASIONAL HODI HATUTAN OBRA JERASAUN TUAN”. Tema ida-ne’e simples maibe iha nia sentidu ne’ebé kle’an hodi ita bele halo reflesaun.

Timor-Leste liu ona esperiénsia polítika lubun ida iha prosesu harii Estadu Direitu Demokrátiku. Hanesan ita hotu hatene, hafoin hetan independénsia, Timor-Leste hasoru krize 2006, impase polítika, injustisa sosial-polítika npo selu-seluk tan. Haree ba realidade hirak ne’e, sosiedade argumenta katak proseduralmente Timor-Leste hala’o duni sistema demokrasia maibe la atinje substánsia husi demokrasi ne’e rasik. Tanba ne’e, estudante, akademista, ativista no sosiedade tomak, barak mak halo kritika ba aktu hirak ne’e liuhusi demostrasaun.

Iha artigu ida-ne’e, ita koko hare realidade agora ho hanoin ne’ebé kle’an hodi haree ba futuru (vizaun ba futuru).

Demokrasia Timor-Leste: Prosedurál ka Substánsial?

Demokrasia hanesan sistema ida-ne’ebé di’ak-liu sistema sira seluk iha tempu modernu. Tanba ne’e, nasaun barak mak adota sistema ida-ne’e inklui Timor Leste. Epistemolojikamente, demokrasia mai husi dalen Gregu mak Demos (Povu) no Cratos (Podér). Demokrasia signifika ukun husi povu ne’ebe garante liberdade, igualdade no justisa ba sidadaun hotu. Tanba ne’e, povu tomak iha direitu partisipa direta no indireta iha desizaun sira.

Iha inisiu ezistencia hanesan nasaun, Timor-Leste adota ona sistema demokrasia. Iha konstitusaun RDTL, Artigu 1 hakerek ho klaru nune’e, “Repúblika Demokrátika Timór-Leste katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii husi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida-idak nian.”

Tanba adota sistema demokrasia, Timor-Leste forma nia Governu dahuluk liuhusi dalan eleisaun.  Mezmu foin sai husi konflitu, sosiedade maduru hala’o eleisaun ho justu no parsiál.  Líder hotu-hotu simu rezultadu eleisaun ne’ebé povu fó. Laiha tendénsia odiu no vingansa ne’ebé rezulta konflitu entre partidu hanesan iha tempu pasadu, ne’ebe ema hanaran “Politik Berdarah/Politika Ran Timor Leste 1974-1975” (Elidio, 2020).

Ate agora, Timor-Leste mantein ho hahalok ida-ne’e. Rezultadu husi ida-ne’e mós mak sai indikadór ida Timor-Leste hetan fatin dahuluk iha Índise Demokrasia tinan 2016 nian iha Sudeste Aziátiku (https://timor-leste.gov.tl/?p=17298&lang=tp). Ida-ne’e ezemplu ida-ne’ebé hatudu Timor-Leste hala’o demokrasia prosedurál ho di’ak no loos.

Demokrasia prosedurál signifika tipu demokrasia ne’ebé haree no foka liu ba regulamentu no prosedur sira hodi foti desizaun polítika no hala’o eleisaun hodi hili reprezentante povu. Robert A. Dahl, teoritiku no filózofu iha nia livro On Democracy (1998) hateten nune’e; demokrasia prosedurál foka-liu ba realizasaun eleisaun jerál ne’ebé transparente no partisipasaun polítika ne’ebé luan, maibé dalabarak ignora konsekuénsia husi prosesu ne’ebé la reflete interese povu nian. No, Demokrasia substansial signifika, demokrasia ne’ebé foka-liu ba prinsipiu demokrasia kona-ba liverdade ema-nian, direitu umanu, bem-komun no selu-seluk tan.

Bazeia ba hanoin husi Dahl iha leten, pergunta ida mai ita, oinsá ho demokrasia substansiál iha Timor-Leste? Atu responde pergunta ida-ne’e, ita koko refleta no analiza KRDTL Artigu 1 ne’ebé temi ona iha leten.  Haree ho oklu filozofia direitu no filozofia politika, konstitusaun Timor-Leste hatuur demokrasia substánsia sai objetivu prinsipál no demokrasia prosedurál hanesan pasu ida hodi atinje prinsipiu demokrasia.

Filozofikamente, Timor Leste hatuur nia povu/ema sai sentru ba ba dezenvolvimentu. Signifika povu mak sai na’in ba ukun-an no ukun-na’in tenke garantia povu nia liverdade, povu nia direitu, liberta povu husi mukit. Ho hanoin Plataun no Aristoteles (Elidio, 2024), nasaun/ukun-na’in tenke lori povu ba moris di’ak no fó ksolok ba nia povu.

Iha KRDTL hatuur ho di’ak oinsá atinje demokrasia substansiál. PARTE II, DIREITU, DEVÉR, LIBERDADE NO GARANTIA FUNDAMENTÁL SIRA, iha ninia TÍTULU I PRINSÍPIU JERÁL SIRA, ko’alia kedas kona-ba: Universalidade no igualdade (Art.16); Igualdade ba feto no mane (Art.17); Protesaun ba labarik-oan sira (Art.18); Klosan sira (Art.19); Ferik no katuas sira (Art.20); Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia (Art..21).

Hafoin ida-ne’e, iha TÍTULU II ko’alia kona-ba DIREITU, LIBERDADE NO GARANTIA IDA-IDAK NIAN, ne’ebe fahe ba pontu importante sira mak hanesan: Direitu ba moris (Art.29), Direitu ba liberdade, seguransa no integridade ema ida-idak nian (Art.30), Liberdade ko’alia no informasaun nian (Art..40), Liberdade imprensa no komunikasaun sosiál nian (Art.41), Liberdade reuniaun no manifestasaun nian (Art.42), Liberdade asosiasaun nian (Art.43), Direitu ba partisipasaun iha polítika (Art.46).

Iha TÍTULU III ko’alia kedas kona-ba DIREITU NO DEVÉR EKONÓMIKU, SOSIÁL NO KULTURÁL ne’e ho pontu importante sira mak hanesan Direitu ba servisu (Art.50), Direitu konsumidór sira-nian (Art.53), Direitu ba Propriedade privadu Art.54), Seguransa no tulun sosiál (Art.56), Saúde (Art.57), Uma hela-fatin (Art.58), Edukasaun no kultura (Art.59).

Bazeia ba artigu sira iha leten, ita garantia katak demokrasia regula ita atu atinje objetivu prinsipál husi nasaun, ne’ebé sai ema hotu nia mehi ka sidadaun hotu nia hakarak. Maibé bainhira ita haree realidade Timor-Leste ho justu no kle’an, subtánsia husi demokrasia ita seidauk atinje ho razaun prinsipál povu barak mak sei moris ho ekonomia ne’ebe fraku, sosiedade barak mak seidauk asesu ba saude, edukasaun, bee-moos nos elu-seluk tan. Timor-Leste sei iha prosesu atu atinje objetivu ida-ne’e. Ida-ne’e lasignifika laiha dezemvolvimentu iha setór hirak ne’e, maibé bainhira haree ba kualidade husi setór hirak iha leten, ita presiza hadi’a hodi bele garantia povu nia moris di’ak iha loron ohin no iha loron aban nian.

Dalan di’ak ida hodi responde no bele hadi’a realidade ida-ne’e mak, tuir Plataun no Aristoteles, presiza ema matenek/Filózofu, iha hanoin di’ak no morál ne’ebé di’ak mak reprezenta povu (Elidio, 2024). Tenke koloka ema tuir nia kapasidade (the rigth man on the rigth place). Bainhira ita koloka ema la tuir nia fatin no ukun-na’in sira-ne’ebe reprezenta povu laiha kapasidade, konsekuénsia mak mosu korrupsaun, nepotizmu, kolusaun, grupuizmu no selu-seluk tan, iha fatin-fatin. Atitude hirak ne’e, ikus mai lori nasaun sai nasaun falladu.

Demonstrasaun no Edukasuan Polítika

Demostrasaun parte ida husi liberdade espresaun, liverdade hato’o ideia krítiku sira. Iha KRDTL Artigu 40 konaba Liberdade ko’alia no informasaun ninian, iha alinea 1 hateten nune’e, Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade ko’alia nian no direitu atu hetan informasaun ruma, no tan informasaun loloos nian. Aleinde ida ne’e, iha artigu 42 konaba Liberdade reuniaun no manifestasaun nian, iha alinea 2 mós hakerek nune’e, Rekoñese ema hotu-hotu nia direitu ba manifestasaun, tuir lei haruka. Husi artigu hirak ne’e, Timor Leste respeitu tebes ema-nia liberdade espresaun hodi halo krítika ba injustisa sira-ne’ebe povu enfrenta.

Demostrasaun la’os buat foun ida iha sistema demokrasia. Demostrasaun aktu demokrátiku ne’ebé manifesta espíritu demokrasia hodi kontra aktu injustisa ne’ebé povu enfrenta. Durante loron tolu (Dia 15-17 Setembru 2025), estudante universitáriu Timor-Leste (EUTL) sira hamutuk ho sosiedade sira halo demonstrasaun iha resintu Parlamentu Nacional hodi kritika desizaun Parlamentu Nasional sosa viatura Prado no halakon lei pensaun vitalisia. Aktu ida-ne’e hanesan aktu eroiku hodi luta halakon injustisa sosiál iha Timor Leste.

Bainhira ita haree esperiénsia demostrasaun durante loron tolu ho hanoin ne’ebe kle’an, ida-ne’e hanesan edukasaun polítika ida iha tempu post-modernizmu, ne’ebé joven sira preokupa liu ho tik-tok, ate ema balun dehan joven agora menu hanoin krítiku, maibe sei iha maubere nia oan sira-ne’ebé iha hanoin di’ak. Demostrasaun ida-ne’e hanesan edukasaun politika ida atu ita aprende ho di’ak kona-ba saida mak demokrasia no luta ba liberta povu husi mukit. Ida-ne’e espíritu nasionalizmu ne’ebé joven sira kuda iha sira-nia fuan iha tempu agora.

Aleinde ida ne’e, husi demostrasaun durante loron tolu ne’e, ita mós aprende kona-ba saida mak unidade. Joven sira hatudu sira laharee ba kór, lahare ba grupu, lahare ba rasa, lahare ba suku, maibé luta ba povu Timor-leste nia direitu. Sira kaer liman, hakilar hamutuk hodi kontra injustisa. Tuir Filózofu Honneth, ida-ne’e mak struggle for recognition ka luta ba rekoñesementu. No, espíritu ida-ne’e mosu tanba iha rekoñesementu entre joven sira. Ida-ne’e, asaun unidu ida-ne’e, sai hanesan lisaun murak ida iha tempu agora.

Demostrasaun durante loron tolu ne’e sai mós lisaun ida ba nasaun seluk iha mundu liuliu Indonézia no Nepal, katak Joven Timor, Maubere nia oan, maduru hala’o demokrasia. Mezmu hanesan ne’e, ita mós labele nega aktu kiik “anakizmu ka brutalizmu” balun ne’ebe akontese. Ida-ne’e hanesan lisaun ida atu toma nota hodi la repete iha loron aban. Maibé, jeralmente, buat hotu la’o ho di’ak no furak. Ida-ne’e mak edukasaun polítika prátika ne’ebé naturalmente mosu iha situasaun defisil. Karáter krítiku no aten brani ne’ebé forma husi situasaun proletár.

Vizaun ba Futuru

Iha seminário nasionál ne’ebe loron hirak liuba realiza iha Palásiu Prezidensiál, Primeiru-Ministru, kay Rala Xanana Gusmão, ko’alia kona-ba vizaun ba futuru furak tebes. Iha nia intervensaun haktuir, Timor-Leste presiza tebes saida mak edukasaun polítika hodi hatene demokrasia ho di’ak no loos, maduru, no joven sira tenke estuda no estuda, atu nune’e iha hanoin ne’ebé luan, kle’an, sistemátiku, hodi forma vizaun ne’ebé kle’an atu bele lidera nasaun ho di’ak.

Haree ba realidade Timor-Leste agora ne’ebe sei buras ho nepotizmu, korrupsaun, kolusaun, injustisa, problema saúde, edukasaun, ekonomia, no hanoin sira iha leten kona-ba vizaun ba futuru, atan ha’u (nu’udar eskritór) propoin pontu importante balun hodi bele hare no tetu hamutuk ba Timor-Leste nia di’ak iha loron aban (future):

  • Investe iha área edukasuan hodi garantia rekursu umanu ne’ebé kualidade iha futuru no kria ambiente estudu ne’ebé amigavel. Aleinde ne’e, apoiu no konsidera peskiza husi akademista sira iha desizaun polítika.
  • Edukasaun polítika ne’ebé universál, signifika liuhusi formasaun sira, atividade iha socsedade, mídia no organizasaun juventude hodi ko’alia kona-ba lideransa, étika no morál, direitu humanu, dever sidadaun no hanoin krítiku.
  • Dezenvolve setór saúde ho di’ak. Aumenta no mellora fasilidade saúde, aumenta médiku no doutór spesialista sira.
  • Dezemvolvimentu ekonomia sustentavél. Presiza tebes atu dezenvolve ekonomia ne’ebé la depende de’it ba oleu and gas, maibé presiza dezemvolve setór produtivu sira seluk hanesan agrikultura, Turizmu, peska no selu-seluk tan.
  • Haforsa no Forma Komisaun Antí Korrupsaun (CAC) ne’ebé independente no transparente, hodi bele kombate korrupsaun ho di’ak.
  • Hametin kultura, identidade no relasaun sosiál. Integra valór kulturál sira atu jerasaun foun la halai sai husi demokrasia, presiza promove no asegura lingua materna no lingua ofisiál Tetun. Aleinde ne’e presiza iha rekonsiliasaun jerasionál, atu nune’e juventude sira lahaluha istória no nafatin iha vizaun di’ak kona-ba futuru.
  • Forma no eduka juvendute sai ajente transformadora liuhusi loke kampu serbisu, envolve iha politika, motiva no apoiu joven sira atu kria serbisu rasik ho kriativu no inovativu.
  • Kontinua hametin relasaun bilaterál ho nasaun seluk hodi kria parseria serbisu ne’ebe di’ak liután.

Hanoin hirak ne’e hanesan opsaun ida-ne’ebe ita propoin hodi haree no analiza hamutuk. Pontu importante hirak iha leten hanesan reflesaun badak ida bazeia realidade iha Timor-Leste ne’ebé ita enfrenta.

Lian Naktaka

Demokrasia sistema ida-ne’ebe hatuur ema sai sentru dezenvolvimentu. Timor-Leste susesu iha Demokrasia prosedurál maibé sei falta iha demokrasia substansiál. Demonstrasaun espíritu husi demokrasia ne’ebe valoriza ema-nia direitu atu hato’o krítika ba injustisa iha sosiedade no hato’o vizaun kona-ba futuru, hodi bele atinje objetivu prinsipál husi harii nasaun: fó moris di’ak, pás no fó haksolok ba povu. (*)

*) Hakeerk-Na’in Elidio Agusto Guterres daudaun ne’e hanesan dosente hanorin Filozofia iha Institutu Superiór Filozofia no Teolojia (ISFIT) Dom Jaime Goulart iha Fatumeta, Dili, Timor-Leste.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!