Hosi: Memensio Sequeira Freitas
Introdusaun
Esénsia polítika nu’udar pro bono publico ida ne’ebé tenki apár no kona duni nesedidade povu nian. Hanesan Dorothee Sölle dehan apatizmu bele mosu bainhira povu la satisfaz ho sistema polítika ne’ebé mak la garantia povu nia moris di’ak no nasaun nia futuru. Atu nasaun ne’e sai husi problema sosiál ida mak presiza duni asaun konkretu ida ne’ebé fó duni fatin ba parte hotu ho livre hodi fó sira-nia aspirasaun polítika. Baibain ema dehan bainhira mak ita livre no liberdade ne’e ita nian? Pergunta ida ne’e fó ba ita hotu-hotu. Hatan ba perguntas ne’e, ita tenki dehan duni katak ita presiza movimentu ida ne’ebé mai duni husi povu ida ne’e rasik hamriik hodi kontra grupu ne’ebe ki’ik maibé ho poder hodi harahun sistema ne’ebé mak la konduz ho realidade povu ida ne’e nian.
Enkuantu grupu ki’ik-oan ida tuur iha tronu vitalísiu nian, lambe sira nia ibun ho sabór husi bife pensaun ne’ebé bokur, povu maioria fera jeleira mamuk, no hetan lerek de’it jelu fatuk no duit metan folin laek. Povu nia sanan no bikan sira hahu barullu, la’ós tanba nakonu naresin, maibé tanba bee iha sanan laran hahu maran dekór hodi sunu rasik sanan-na’in.
Bainhira elite sira buka tolan aumenta tan pedasuk hosi bife ne’ebé sei restu, ema ki’ak sira tolan sira nia kabeen maran hodi buka selu taxa oioin atu kontribui nafatin ba emboot sira-nia trompu. No iha momentu sertu ida, mezmu la iha kadeira iha tronu ne’ebé elite sira sadere aan ba nu’udar uma mahon Povu nian, Povu ain-tanan sira, liuhusi sira-nia oan be estuda lerek iha rai laran, hamriik ho hirus hodi haklalak: Kaldu hotu daudaun ona! Hapara imi-nia kaan hasoru bife midar!
Inu Revolusaun Eh Foho Ramelau fó hela pergunta balun atu ita reflete: Tansá Timur ulun sudur ua’i ua’in? Tansá Timur oan atan ua’i ua’in? Tansá Timur oan hakruuk beibeik? Tansá Timur oan atan beibeik? Inu revolusaun ida ne’e ikus mai sunu Timoroan sira nia fuan hodi hamosu asaun koletivu ida iha Inu Nasionál: Avante unidos firmes e decididos, Na luta contra o imperialismo, O inimigo dos povos, até à vitória final, Pelo caminho da revolução! Espíritu hosi Inu Revolusaun Eh Foho Ramelau ne’e halo estudante sira be hamahan aan iha EUTL ho apoiu kamada sosiál balu rresponde ba situasaun atuál ne’ebé povu enfrenta daudaun no konsidera polítika públika balu ne’ebé ukun-na’in sira hakotu durante dékada rua nia laran iha era independénsia hamosu injustisa sosiál, nune’e, sira tau forsa hamutuk hodi hakilar abaixo imperealismo liuhusi dalan opozisaun estra-parlementár hosi lidun kampus nian.
Opozisaun Estra-Parlamentar no ninia Efeitu ba Desizaun Públika
Tuir Dieter Rucht, opozisaun estra-parlamentár mak forma ida husi rezisténsia polítika ne’ebé promove hosi autór koletivu sira ne’ebé hala’o asaun fora hosi instituisaun formál sira estadu nian. Grupu sira ne’e la kaer pozisaun iha parlamentu, no mós la presiza buka reprezentasaun institusionál. Sira-nia asaun hatudu liuhosi protestu sira, mobilizasaun sosiál sira, no forma sira seluk hosi asaun direta, ho objetivu atu fó presaun, krítika, ka obriga ba transformasaun órden polítika atuál iha sosiedade ida.
Polítikamente, opozisaun estra-parlamentár rekoñese, lejitima, no valoriza asaun polítika populár ne’ebé akontese fora husi instituisaun formál sira, hodi defende ideia katak demokrasia la limita ba parlamentu de’it, no ida ne’e hatudu katak sidadania ativu no krítiku esensiál ba ekilíbriu podér no justisa sosiál iha rai ida ne’ebé Povu mak hamriik nu’udar eroi hodi liberta husi ukun koloniál no invazór sira nian.
Iha kontestu Timór nian, asaun ne’ebé organiza husi Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL) hatudu duni movimentu boot hosi opozisaun estra-parlamentár ida. Asaun ida ne’e mosu hodi simboliza Povu no públiku nia tensaun hasoru injustisa sosiál ne’ebé kria rasik husi ukun na’in be eleje husi Povu liuhusi partidu polítiku sira. Povu haree Lei Pensaun Vitalísia nu’udar injustisa sosiál ida. Injustisa sosiál tanba Lei refere la respeita prinsípiu igualdade nian, estraga ekuidade iha utilizasaun rekursu públiku sira, mantein priviléjiu sira hosi elite polítika sira, kontribui ba dezigualdade sosiál no hamosu deskonfiansa iha instituisaun sira.
Se ita haree ho matan kro’at ba asaun EUTL foin lalais, ita bele nota katak asaun sira ne’e iha ligasaun konkreta ho teoria “Janela de Oportunidade” ne’ebé aprezenta hosi Jhon W. Kingdom iha tinan 1984. Ideia sentrál hosi teoria ne’e mak katak mudansa sira iha polítika públika bele mosu bainhira korrente 3 hasoru malu iha lidun ida hanesan. Korrente 3 ne’e mak hanesan problema sira ne’ebé rekoñese hosi sosiedade, solusaun sira ne’e disponível no vontade polítika hosi desizór sira. Iha kontestu ida ne’e, EUTL nu’udar opozisaun estra-parlamentár halo atuasaun liuhusi movimentu sosiál no protestu sira, hodi hasa’e vizibilidade ba problema sira, fornese solusaun alternativa no kria presaun públika ba polítiku sira atu adota ka hamosu mudansa.
Ida ne’e duni mak akontese iha diálogu entre EUTL ho líder bankada sira iha sala konferénsia Parlamentu Nasionál be la’o durante oras balu nian laran iha loron 17 fulan Setembru foin lalais. Lei Pensaun Vitalísia ne’ebé durante ne’e kada lejilativa ida sempre dehan difisil atu muda, até própriu atual Prezidente Parlamentu Nasionál konsidera nu’udar “um dos processos” ne’e ikus mai hamosu duni konkordánsia ida atu halakon. Liu de’it loron ida hosi diálogu ne’e, Parlamentu Nasionál aprova kedas “Pedido Urgência” ba diskusaun revogasaun LPV nian. Akontesimentu ida úniku no primeira véz iha vida polítika ita nia rain nian ne’ebé ikus mai partidu sira basa hirus matan nu’udar eroi ba elimina LPV nian no sira haluha tiha katak ida ne’e mosu tanba presaun públika ne’ebé EUTL mak aprezenta ba sira. Lei refere halakon duni ka lae ne’e depende fali ona ba votasaun iha Parlamentu Nasionál iha loron 25 fulan ida ne’e ba oin.
Iha ninia livu intituladu “Strukturwandel der Öffentlichkeit” ka ho lian Tetun “Mudansa Estruturál hosi Esfera Públika” ne’ebé publika iha tinan 1962, Jürgen Habermas argumenta katak opozisaun estra-parlamentár mosu hosi esfera públika krítika, iha ne’ebé sidadaun sira halo detabe, denunsia no propoin mudansa liuhusi ferramenta sira hanesan mídia alternativa, debate públiku sira, petisaun ka protestu sira. Obra Habermas nian ne’e bele dehan fundamentál no importante tebes iha sosiedade moderna ida ohin loron, iha ne’ebé funsaun ka papél husi esfera ka espasu públika mak atu hamosu debate no formasaun ba opiniaun públika, importante tebtebes iha país demokrátiku sira.
Habermas enfatiza katak esfera públika nu’udar espasu ka fatin fundamentál ida ba demokrasia atu sidadaun sira hasoru malu hodi debate ho livre, forma sira nia opiniaun rasik no influensia ba desizaun polítika sira. Habermas haree katak vitalilidade hosi demokrasia ne’e depende ba ezisténsia ba espasu públiku ida ne’ebé ativu, krítiku no inkluzivu no iha kapasidade atu promove transparánsia no responsabilizasaun ba podér.
Lei Pensaun Mensál Vitalísia
Lei Pensaun Vitalisia nu’udar produtu polítiku ida, kria hanesan kontratu eternu ida ho konfortu ba ema hirak ne’ebé kaer ukun no bandu iha rai kmook ida ne’e, sai hanesan símbolu ba sira-nia dapur ne’ebé fo’er hosi mal-administrasaun. Tanba sente konfortu tebes duni, hosi dalas ida ba dalas seluk ukun nian, sira lakohi no nunka mehi atu halakon Lei refere (sira halo mak alterasaun hodi kontinua mantein), mezmu sira okupa barak liu kadeira ne’ebé Povu fó iha Parlamentu Nasionál. Iha situasaun sira ne’e duni mak povu hamriik hosi lidun opozisaun estra-parlamentár nian ezije no hakilar hodi husu revoga ka harahun Lei Pensaun vitalísia! Lian ne’e hatudu Povu nia tensaun ne’ebé bele nakfera hodi muda ain-le’ut injustisa nian iha rai ida ne’e!
Se ita liga Lei Pensaun Vitalísia ho teoria klásiku “Teoria do Custo Fiscal Excessivo” ne’ebé aprezenta hosi Richard Musgrave iha tinan 1959, Timor-Leste konserteza hasoru daudaun ona ameasa ba sustentabilidade fiskál. Teoria refere bazeia ba prinsipiu katak atribui pensaun vitalísia ba eiz titulár no membru órgaun soberanu sira bele hamosu aumentu signifikativu iha gastu públiku, liu-liu iha tempu naruk. Teoria ne’e aborda liu tan katak pensaun vitalísia envolve pagamentu mensál kantínua ba benefisiáriu nia moris tomak, bele kria obrigasaun finanseira ida ne’ebé buras. Ida ne’e konserteza sei hamosu impaktu ba reseita Estadu, katak, bainhira despeza aumenta, Governu presiza aloka tan rekursu hodi kobre kompromisu sira ne’e no hamosu defisit orsamentál.
Liga ba ita nia realidade agora daudaun, ita seidauk iha alternativa ba fonte reseita foun. Ida ne’e mosu tanba esforsu atu explora mina matan iha kampu Greater Sunrise sei susar tebtebes, setór turizmu no agrikultura ne’ebé bele fó rendimentu sustentável mós ita seidauk book no rekursu naturál lubuk ida ke bele hamosu reseita mós seidauk sai ita nia prioridade. To’o agora daudaun, kada tinan ita maizoumenus gasta osan miliaun 9 ka liu hodi selu loos de’it ba eiz titulár no eiz membru órgaun soberanu sira. Se miliaun 9 ne’e mak ita aloka atu reforsa tan ba setór balu karik mós sei fó efeitu signifikante ba planu dezenvolvimentu ita nia rain nian.
Lei Pensaun Vitalísia iha Timor-Leste sai alvu ba krítika maka’as hosi opozisaun estra-parlamentár, liu-liu bainhira haree hosi perspetiva sosio-polítika. Opozisaun ida-ne’e, hamosu pergunta sira ne’ebé kle’an kona-ba lejitimidade no justisa hodi fó benefísiu sira ba moris tomak ba eis titulár no eiz membru órgaun soberanu sira enkuantu porsaun boot hosi populasaun sei moris iha kondisaun sira ho vulnerabilidade estremu.
Dadus no realidade hatudu daudaun katak liu pursentu haat-nulu hosi populasaun Timor-Leste moris hela iha liña ki’ak nia okos, labarik barak moris ho mal nutrisaun, setór saúde grave ba beibeik no setór produtivu sira hanesan agrikultura, turizmu no edukasaun hakdasak ba nafatin.
De facto, tinan lubuk ida ona mak Povu liuhusi sosiedade sivil sira, estudante sira no entidade partikulár sira balun hakilar beibeik kona-ba injustisa ida ne’e. So ke, polítiku sira dala barak hafalun sira nia polítika ho retorika popularidade nian hodi la fó importánsia ba aspirasaun ne’ebé iha no hetok hadelek povu maioria nia matan hodi gava loos de’it polítiku sira balun. Situasaun ida ne’e duni mós mak obriga EUTL hamriik loron hirak ne’e hodi hateten ba deputadu efetivu sira katak Lei balun ne’ebé sira produz la serve ba Povu Timor-Leste, inkluzivamente Lei Pensaun Mensál Vitalísia. EUTL la’ós hakilar de’it hosi lidun kampus nian.
Sira konsege tama ba Parlamentu Nasionál, hola parte nu’udar opozisaun estra-parlamentár hodi hato’o diretamente Povu nia aspirasaun hodi halakon Lei Pensaun Vitalísia refere tuir teoria “A Janela da Oportunidade. Iha situasaun ida ne’e duni, mak ita nota momoos katak deputadu sira iis badak naruk duni hasoru reasaun populár ida ne’e liuhusi EUTL. Bele dehan katak EUTL bá atu estika duni deputadu sira nia gola, hodi obriga sira imidiatamente aprezenta vontade di’ak ba revoga LPV. Ikus mai, ho diálogu duru ne’ebé dura kuaze oras 8 nia laran, rezulta duni Parlamentu Nasionál aprezenta projetu revogasaun ida ba LPV no termina kedas data ba diskusaun. Asaun sira ne’e nu’udar prova konkreta hosi espíritu Inu Nasionál, Avante unidos firmes e decididos, Na luta contra o imperialismo no sira sei hakilar nafatin até à vitória final!
Nune’e duni, Timor-Leste fortalese ninia demokrasia hodi garante justisa sosiál ida ba ema hotu, katak urjente duni atu revitaliza esfera públika hodi promove edukasaun polítika no karáter liuhusi movimentu sosiál.
Lei Pensaun Vitalísia bele fó impaktu la di’ak ba sustentabilidade rai ida ne’e nian. Ekónomu Britániku, Richard Auty iha tinan 1993 hamosu nia teoria da Maldição dos Recursos Naturais. Ideia sentrál hosi teoria ne’e hateten katak “Países ricos em recursos naturais (como petróleo) frequentemente enfrentam crescimento econômico mais lento, instabilidade política e instituições fracas”. Ita buka de tal forma atu situasaun ida ne’e labele akontese mezmu ita hotu labele nega katak lalatak hosi situasaun ne’e besik daudaun ona mai.
Maktakatan
Opozisaun estra-parlamentár timoroan oferese perspetiva konxiente, krítiku, no proativu kona-ba Lei Pensaun Vitalisia. Iha nasaun ne’ebé marka ho pobreza estruturál no frajilidade institusionál, manutensaun ba priviléjiu polítiku reprezenta barreira ida ba progresu no dignidade povu nian. Atu ultrapasa realidade ida ne’e presiza korajen polítika, mobilizasaun sosiál, boa fé no kompromisu jenuínu atu harii sosiedade ida ne’ebé justu liu, partisipativu no igualitáriu. Desizaun ne’ebé deputadu sira sei foti iha loron 25 mai, la’ós atu halo fama ba sira-nia partidu ka atu sira basa hirus matan nu’udar eroi ba halakon LPV refere. Importante liu mak deputadu idaidak tenke konxiente katak sira nia pozisaun iha Parlamentu Nasionál ne’e reprezenta povu hodi luta duni ba povu nia moris di’ak iha rai ne’ebé povu rasik liberta ho sira nia raan no kosar-been.
Ita hotu hein katak distintu deputadu efetivu sira iha neon ne’ebé moos ho fuan ne’ebé boot atu harahun duni Lei Pensaun Mensál Vitalísia. Mas la’ós de’it halakon Lei Pensaun Vitalísia! Hosi ne’e ba oin, deputadu sira presiza muda mós ambiente Parlamentu Nasionál sai tebes duni fatin ka esfera públika ba reprezentasaun povu nian no la’os reprezentasaun partidu polítiku sira nian. Ho karáter ida ne’e duni, mak Parlamentu Nasionál sei sai hikas órgaun soberanu daruak ne’ebé hetan respeitu no prestijiu hosi ninia povu sira.
A final das contas, EUTL no kamada sosiál sira konxiente tebes katak Inu Revolusaun, “Eh Foho Ramelau” no Inu Nasionál, “Pátria – Pátria” inspira tebes sira atu la baruk luta ba kontra injustisa sosiál ne’ebé buras ba beibeik. Sira hatene katak sira sei la luta mesak, sira luta ba sira-nia aan, luta ba sira-nia aman-inan no luta ba povu ain-tanan sira seluk be kontinua oprimido iha ninia rain rasik, iha ninia liberdade rasik!
Bola manas ne’ebé EUTL soe hela iha Parlamentu Nasionál laran iha loron 17 liu ba agora daudaun duir hela iha deputadu sira nia liman. Kualker bankada parlamentár ida ne’ebé bele simu didi’ak bola manas ne’e hodi nakfilak sai desizaun ida be korresponde ho ezijénsia sira mak bankada parlamentár refere sei hetan domin no respeita hosi públiku no konserteza konfiansa públiku sei metin ba beibeik. Pelu kontráriu, karik iha bankada parlamentár balu mak la aproveita didi’ak bola manas ne’e hodi la fó importánsia mak bola manas ne’e sei nakfera iha ninia liman laran no klaru ke konfiansa públiku sei la’o sees hosi nia. Ita hein!!!!
*) Hakerek na’in Manorin ida iha Eskola Sekundária 12 de Novembro no hela iha Manleuana Dili.





