DILI, 30 Setembru 2025 (TATOLI) – Governu liuhusi desizaun koletiva Konsellu Ministru estraordináriu aprova proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ho montante billaun $2,291, neʼebé aprezenta husi Ministra Finansa, Santina Cardoso, iha Palásiu Governu, tersa ne’e.
Ministra Finansa, Santina Cardoso, esplika, ekipa Diresaun Jerál Planu Orsamentu lori proposta rezultadu Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ba Primeiru-Ministru no tuir lei enkuadramentu jerál finanseira públika katak, Governu sei submete proposta ne’e ba Parlamentu Nasional (PN) iha loron 01 fulan-Outobru.
Proposta orsamentu iha sub-setór tolu hanesan ida koloka ba administrasaun sentrál, seguransa sosiál, no sub-setór Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi-Ambenu (RAFOA), ho totál billaun $2,291.
“Aban, Ministériu Finansa tenke submete ba Parlamentu Nasionál,” Ministra Finansa ko’alia iha Palásiu Governu.
Nia dehan, razaun Ministériu Finansa ho indikativu orsamentu billaun $1-resin, tanba haree mós ba ezekusaun Governu nian, haree mós ba despeza prioridade neʼebé mak obrigatoriamente.
“Sé ita kompara ho tetu indikativu billaun $1-resin katak iha aumenta purvolta rihun atus haat- resin tan ba Governu haree programa prioridade lubuk ida hodi kompleta iha Orsamentu Jerál Estadu 2026,” Ministra Finansa argumenta.
Bazea ba dokumentu ofisiál neʼebé Ajénsia Tatoli asesa katak, orsamentu ne’e prevee dolar amerikanu billaun 2,215 ba Administrasaun Sentrál no dolar amerikanu millaun 60 ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Kusi Ambenu (RAEOA), neʼebé dolar amerikanu millaun 30 mai hosi reseita rasik. Seguransa Sosiál iha orsamentu dolar amerikanu millaun 170, neʼebé dolar amerikanu millaun 46 mai hosi reseita rasik.
Proposta OGE 2026 tuir estratejia Governu Konstitusionál da-sia no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030, hodi kanaliza rekursu atu hametin kapitál sosiál, investe iha infraestrutura, diversifika ekonomia no hametin boa governasaun.
Kona-ba perspetiva makroekonómiku ba tinan 2026, Governu projeta kreximentu PIB nian ho 4,5%, ne’ebé sustenta hosi aumentu iha konsumu privadu no investimentu públiku, no inflasaun média anuál ne’ebé estabiliza besik 1,2%, hafoin tuun ba 0,5% iha tinan 2025.
Medida prinsipál sira
Setór sosiál
Iha setór sosiál Governu millaun $74,2 ba saúde (inklui millaun US$55,9 ba kuidadu saúde primáriu no millaun US$4,5 ba reabilitasaun no konstrusaun ospitál sira), millaun US$35,8 ba edukasaun (ho reforsu ba Programa Merenda Eskolár, konstrusaun no reabilitasaun ba saladeaula, reforma kurrikulár no formasaun profesór) no millaun $180,4 ba protesaun sosiál (neʼebé millaun $170 ba Seguransa Sosiál no millaun $10,4 ba programa Bolsa da Mãe hodi apoia primeira infánsia);
Setór infraestrutura
Iha setór infraestrutura prevee millaun $436 ba kapitál dezenvolvimentu, ho millaun $300 aloka ba fundu infraestrutura, millaun $107 ba liña ministeriál no millaun $29 ba munisípiu sira. Inklui millaun $223,4 ba enerjia (hodi habelar no moderniza rede elétrika nasionál, estudu kona-ba infraestrutura petrolífera no dezenvolvimentu projetu Tasi Mane) no millaun $20,2 ba agrikultura (hodi reabilita sistema irrigasaun no medida atu promove aumentu produtividade agríkola no mekanizasaun nian);
Setór ekonómiku
Iha setór ekonómiku prevee millaun $32,1 ba apoiu empreza mikro, ki’ik no média no kooperativa no mós promove esportasaun ho produtu ne’ebé kualidade; millaun $4,3 hodi apoia medida iha área komérsiu no indústria, liuliu ba hametin lojístika, promove investimentu estranjeiru no sustentabilidade industriál; millaun $104,7 ba setór petrolíferu, inklui esplorasaun ba bloku foun petrolíferu no minerál, estudu ba projetu Tasi Mane no dezenvolvimentu petrolíferu; millaun $5,2 ba kriasaun sentru turístiku hodi apoia Programa Nasionál Promosaun;
Setór Institusionál no boa governasaun
Iha setór institusionál no boa governasaun Governu prevee millaun $12,7 atu hametin diplomasia no garante kumprimentu rekizitu adezaun ba ASEAN; millaun $16,2 atu reforsa setór justisa; millaun $37,1 atu apoia prosesu desentralizasaun no modernizasaun jestaun finanseira públika; no millaun $6,2 ba reforma funsaun públika no formasaun funsionáriu.
Nune’e ho proposta ida-ne’e, Governu buka atu asegura ezekusaun sustentável husi ninia polítika públika, atu konsolida integrasaun rejionál no promove dezenvolvimentu ida ne’ebé inkluziva, hodi prepara país ne’e hasoru dezafiu ekonómiku no sosiál tinan lima oin mai.
Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Cancio Ximenes




