iklan

EKONOMIA, EDUKASAUN

Governu halo konsultasaun públika kona-ba ekonomia azúl ba autoridade munisipál-lokál sira

Governu halo konsultasaun públika kona-ba ekonomia azúl ba autoridade munisipál-lokál sira

Xefe Suku sira iha territóriu Timor-Leste partisipa atividade aprezentasaun kona-ba ekonómia azúl ne’ebé maka aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kayrala Xanana Gusmão iha salaun Ministériu Finansa Dili, 21 Outubru 2025.Foto TATOLI/Antonio Daciparu

DILI, 21 Outobru 2025 (TATOLI)—Governu liuhusi Gabinete Fronteira Marítima servisu hamutuk ho Ministéria Administrasaun Estatal (MAE), organiza konsultasaun públika kona-ba polítika no planu asaun ekonomia azul ba autoridade munisipál no líder komunitária sira iha Timor-Leste.

Notísia Relevante: Governu sei realiza konsulta públika online kona-ba polítika-ekonomia azúl

“Antes ne’e ha’u ba vizita iha turizmu komunitáriu Seloi Kraik (Aileu), fatin kapaas tanba ne’e fó hatene ba hotu-hotu katak bainhira ita kuidadu natureza ita-nia tasi sei moos,” Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten liuhusi diskursu ne’ebé hato’o iha salaun auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministeria Finansa, Aitara-Laran, ohin.

Xefe Governu ne’e apela, labele so’e plástiku sira iha mota-laran atu hamosu intupidu bainhira tempu udan hodi hamosu inundasaun no estraga komunidade nia uma, tanba ne’e mak hotu-hotu hamutuk iha ne’e atu ko’alia kona-ba ekonomia azúl.

Primeiru Ministru Xanana Gusmao. Foto/TATOLI

“Favór ida kuidadu ita-nia turizmu no labele estraga rikusoin sira iha tasi-laran. Tenke hahú ko’alia ho populasaun sira atu konserva no atu investe turista sira tenke implementa mós ho regra hanesan fatin turizmu balun tenke loke tuir oráriu bainhira ema ba hasai foto labele estraga fali,” nia dehan.

Tanba, nia dehan, fatin sira-ne’e mak atrai turista barak hodi investe ekonomia ba Timor-Leste, maibé tenke konserva nafatin ambiente ne’ebé Timor-Leste iha atu furak nafatin.

Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, José Martinho dos Santos Soares, hateten atividade ida-ne’e obrigatoriamente ba munisípiu hotu-hotu hodi relata sira-nia planu ba apoiu susesu ba programa polítika ekonomia azúl nian.

“Maske ami Ermera laiha tasi maibé ami iha lagoa no natureza ne’ebé atu konserva liuhusi esforsu funsionamentu agrikultura nomós reabilitasaun ba turizmu komunitáriu sira,” autoridade munisipál ne’e informa.

Aleinde ne’e, nia dehan, sira mós presiza kuda ai-oan ba fatin-fatin hodi proteje bee-matan no mós proteje ba erozaun atu labele fó impaktu ba ambiente mota nian ne’ebé moos no hasa’e produsaun agrikola tanba konservasaun bee iha rai okos la’o ho di’ak.

“Konservasaun hodi proteje ambiente tanba ida-ne’e iha ligasaun ho ekonomia azúl no ekonomia matak hanesan ai-horis ne’ebé kuda iha foho lolon,” nia esplika.

Tuir xefe suku Irabin de Cima Vikeke, Lino Martins, relata katak atividade konsultasaun públika kona-ba ekonomia azuúl ne’e importante tebes ba ema hotu atu hatene hodi kontinua konserva nafatin ambiente ne’ebé mak moos no saudavel.

“Tanba ita hotu hatene katak atu garante ekonomia ne’ebé mak azúl depende ba sosiedade sira-nia konxiénsia rasik, atu labele so’e foer arbiru nomós tesi ai-horis no sunu rai. Nune’e, labele fó impaktu erozaun hodi afeta fo’er iha mota lori tun ba to’o tasi,” líder komunitária ne’e hateten.

Nia hatutan, Vikeke tasi laiha maibé sira sei halo konservasaun ambiente ba ai-horis sira iha foho no turizmu komunitária sira, nune’e bainhira mota sulin ba tasi labele lori foer hodi fó impaktu ba ekonomia ne’ebé mak ho kór azúl.

“Hodi apoia ekonomia azúl, ami mós iha turizmu komunitária Ira Bere ne’ebé sai fatin destinasaun turizmu iha munisipál tantu nasionál. Tanba ne’e, ami husu mós ba Governu atu tau-matan ba fatin turizmu komunitária sira hodi garante ambiente ne’ebé di’ak inklui hasa’e ekonomia interna,” nia hateten.

Iha biban ne’e mós xefe suku Komoro, Eligio José Marçal, hateten ohin halo konsultasaun kona-ba ekonomia azúl ka tasi azúl, fiar katak ema hotu bele kuidadu ambiente ne’e ho di’ak liután tanba bainhira tasi moos signifika moos hahú kedas husi rai-maran mak tun ba tasi.

“Ida-ne’e atu dehan mai ita katak, ita labele soe foer arbiru ba mota laran atu iha tempu udan bee labele lori hotu foer sira-ne’e tun ba tasi,” nia dehan.

Tanba ne’e, hanesan autoridade lokál iha kompeténsia hodi halo sensibilizasaun ba komunidade atu kuidadu ambiente ne’ebé mak moos hodi konserva kondiasaun ne’ebé mak moos no saudável ba ema hotu.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!