iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

PD apela debate konstrutivu ba OJE 2026

PD apela debate konstrutivu ba OJE 2026

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o intervensaun iha ámbitu debate jeneralidade ba Proposta-Lei OJE 2026, loron dahuluk nian, iha Sala Plenária Parlamentu Nasionál, Kuarta (05/10/2025). Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 05 Novembru 2025 (TATOLI)-Bankada Partidu Demokrátiku (PD) apela ba deputadu sira atu hamutuk halo debate ida konstrutivu ba proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ho montante $2.214.689.195.

“Hanesan bankada Governu, ami konvida opozisaun no deputadu hotu atu ita tau interese nasionál aas liu duké interese partidu ka grupu. Mai ita hamutuk  ho espirítu patriotizmu no konstrutivu iha debate no aprova orsamentu ida-ne’e’’, deputadu PD, Mariano Malik, hato’o iha diskusaun proposta OJE 2026 iha faze jeneralidade loron dahuluk nian iha Parlamentu, ohin.

Tuir nia, orsamentu ida-ne’e mak úniku dalan ba futuru país nian ne’ebé hotu-hotu mehi no Governu aprezenta ho vizaun klara ho kompromisu atu lori país ba faze dezenvolvimentu foun, inkluzaun no  sustentavel. “Hanesanreprezentante povu ha’u orgullu atu hamriik iha ne’e, ko’alia proposta OJE, apoiu no votu afavór ba proposta OJE 2026’’.

Nia dehan orsamentu ne’e dezeña ho kuidadu ba balansu nesesidade povu nian ho objetivu ba tempu naruk masaun nian.

Nia deskreve pilár importante haat ne’ebé fundamentál iha proposta OJE mak investimentu masimu iha kapitál umanu no protesaun sosiál. Governu hatene iha país ne’e nia rikusoin boot liu mak nia povu, tanba ne’e, OJE tinan oin aloka rekursu signifikativu iha setór sira hanesan edukasaun ho orsamentu kuaze millaun $2050.

“Ita sei investe maka’as iha kualidade edukasaun, husi ensinu pré-eskolár to’o ensinu superiór. Fundu ne’e sei uza hadi’a infraestrutura eskolár, kapasita manorin-na’in no moderniza kurríkulu atu ita-nia oan sira bele kompete iha nivel nasionál no internasionál’’, hateten.

Ba setór saúde hetan alokasaun millaun $138.27, ida-ne’e la’ós funsiona operasaun ospitál nasionál, sentru saúde sira, maibé atu reforsa programa saúde públika, hasa’e asesu médiku espesialista no garante medikamentu no ekipamentu médiku adekuadu ba povu.

Iha setór protesaun sosiál Governu kontinua aloka millaun $452.32 hodi garante apoiu veteranu, idozu, feto maluk, oan-ki’ak, sidadaun defisiénsia, inklui transferénsia direta husi administrasaun sentrál ba seguransa sosiál hamutuk millaun $124-resin hodi hametin sustentabilidade rejime naun kontributivu.

Prioridade seluk mak halo  dezenvolvimentu ekonómiku no infraestrutura estratéjika ho alokasaun millaun  $681.79 hodi finansia setór produtivu no finansiamentu estratéjiku. Datoluk, hametin Estadu direitu demokrátiku, defeza no seguransa tanba dezenvolvimentu akontese bainhira iha ambiente hakmatek no seguru. Ba ida-ne’e aloka millaun $121.72 ba seguransa no orden públika.

No millaun $53.15  ba defeza atu garante katak kapasidade Forsa Falintil Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hodi defende soberania nasionál.

“Pilár ikus mak dezenvolvimentu inkluzivu no desentralizadu. Governu ne’e fiar katak dezenvolvimentu to’o fatin hotu-hotu. Alokasaun millaun $60 ba RAEOA no orsamentu signifikativu ba munisípiu sira hodi podér rekursu ba autoridade lokál atu implementa projetu ne’ebé responde direta ba komunidade”, katak.

Proposta OJE ne’e hatudu ho  klaru katak  Governu ida-ne’e iha planu no vizaun hodi lori país no povu nia moris di’ak iha estrada no ponte.

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!