DILI, 07 Novembru 2025 (TATOLI)–Diretór Ezekutivu Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto, hateten Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2026 ho montante biliaun $2,2, maibé nafatin iha dezafiu no husu Governu presiza haree ho kuidadu.
Nia dehan, maske orsamentu ne’e aloka ba iha infrastrutura, setór ekonómiku no desentralizasaun atu ajuda kona-ba reforma oinsá asegura jestaun ba finansa públika iha nivel munisípiu sira hodi jere ho di’ak, liuliu kualidade iha transparánsia maibé tenke ho kontrolu ne’ebé másimu.
“Iha orsamentu ne’e kontinua atu armoniza kona-ba ita-nia enkuadramentu legál sira atu haree oinsá ezekusaun sira tenke transparánsia iha akontabilidade. Maibé, orsamentu ne’e rasik, ami haree kontinua iha dezafiu. Tanba saida mak dezafiu, tanba ita tau osan sira-ne’e boot maibé oinsá mak atu asegura nia efetividade no kualidade ezekusaun sira,” Valentim da Costa Pinto hateten ba Agencia Tatoli iha edifisiu FONGTIL, Kaikoli.
Tuir nia, Governu tau orsamentu ba infraestrutura maibé la tau ba iha planu no manutensaun ba operasaun ne’ebé jere didi’ak bele hetan nia sustentabilidade.
“Ita haree iha setór edukasaun iha degradasaun lubuk ida, kuaze millaun $2-resin mak tun. Setór ida-ne’e, ami konsidera importante loos. Loloos tenke iha alokasaun ne’ebé natoon, atu ita bele asegura didi’ak ita-nia eskola sira. Ho sistema edukasaun ne’ebé forte, atu iha futuru mai ita iha rekursu sira kualifikadu no iha oportunidade bele kompetisaun iha área hotu, maibé ida-ne’e lae,” nia dehan.
Nia hatutan, fundu referidu kontinua mai husi mina no gás nian ne’ebé Governu kuaze foti 70%-resin no la jere ho di’ak, kontribui ba degradasaun fundu Estadu nian bele tun maka’as iha futuru.
“Osan ita-nian iha mina no gás ne’e tenke foti ho kuidadu. Desentralizasaun ida-ne’e loos duni, maibé ita presiza empodera oinsá mak ita tenke hakbiit ita-nia instituisaun sira, ita-nia rekursu umanu no ekipamentu sira atu bele la’o. Bainhira iha transferensia osan ba munisípiu sira, bele iha ona kondisaun natoon hodi jere ho di’ak no labele fó ameasa ba ita-nia fundu ne’e rasik,” nia hateten.
Bainhira avansa ba polítika desentralizasaun iha tinan oin mak empuderamentu tenke la’o, fó kapasitasaun sira-ne’ebé natoon, bainhira implementasaun ema hotu iha koñesementu natoon atu jere servisu sira ho di’ak kona-ba transfereésia podér sira-ne’ebé atribui ba munisípiu sira liuliu ba jestaun finansa públika.
Tuir nia, FONGTIL nia estimasaun ba kreximentu ekonomia iha OJE 2026 hatudu inpozitivu, maibé nafatin dependénsia ba rekursu sira mai husi esterna no seluk tan.
Entretantu, tuir Konstituisaun RDTL artigu 145 kona-ba Orsamentu Jerál Esatdu alínea 1, hateten Governu mak halo Orsamentu Jerál Estadu no Parlamentu Nasionál mak sei fó aprovasaun.
Alínea 2 husi artigu ne’e mensiona, lei orsamentu nian tenke prevee, ho baze iha efisiénsia no efikásia, diskriminasaun reseita no despeza nian nomós, sees husi dotasaun no fundu sekretu sira.
Alínea 3 husi artigu 145 ne’e fundamenta, ezekusaun orsamentu sei iha fiskalizasaun husi Tribunál Superiór Administrativu Fiskál no Konta no mós husi Parlamentu Nasionál.
Iha proposta OJE 2026 ho montante $2.214.689.195 kompostu husi saláriu no vensimentu $476.870.249, bens no servisu korrente $447.904.446, transferénsia públika $820.710.160, kapitál menór $32.556,96, kapitál dezenvolvimentu $436.647.379.
Nune’e, prosesu diskusaun no aprovasaun ba proposta OJE kada tinan ekonómiku ida mak hanesan aprezentasaun, distribuisaun, apresiasaun husi komisaun espesializada sira, ajendamentu, diskusaun no votasaun iha jeneralidade, diskusaun no votasaun iha espesialidade no ikus liu votasaun iha finál globál.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





