Governu kontinua esforsu dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste

DILI, 07 Novembru 2025 (TATOLI) – Nono Governu Konstituisionál lideradu Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kontinua esforsu dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste, tanba prosesu ne’e la’ós fasil.
Nune’e, Xefe Governu husu timoroan hotu hamutuk lori Greater Sunrise mai Timor-Leste.
Xanana, relembra rezolve prosesu delimitasaun fronteira marítima ho Austrálisa lori prosesu naruk la fásil dudu to’o iha konsiliasaun obrigatóriu.
Hanesan mós iha prosesu luta naruk hasoru okupasaun ilegál, maske laiha ekipamentu funu oioin, timoroan barak mate, fakar-raan to’o iha konsulta populár hodi deside rasik.
“Ho ida-ne’e, sé ita iha mate no terus nia laran, ita bele nafatin iha ida-ne’e. Ha’u sente katak, atu husu de’it ba povu tomak, ita hein, ita esforsu an nafatin, mas labele dehan katak fasil tebetebes, ita mak deside de’it, lae,” Xanana, hato’o iha debate proposta OJE 2026 faze jeneralidade loron datoluk iha Parlamentu, sesta ne’e.
Xefe Governu, simu rekomendasaun husi deputadu bankada opozisaun ba kestaun referida.
“Simu no aprende ho ita-boot sira-nia rekomendasaun sira, mas iha buat balun fundamentál, ba ita-nia rai ida-ne’e, ha’u tenke karik husu ita-boot sira-nia kompriensaun, hodi ita hotu hamutuk bele hasoru,” Xefe Governu hateten.
MPRM aprezenta prosesu
Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro, relata preparativu no prosesu negosiasaun atu dada kadoras mina Greater Sunrise mai Timor-Leste.
Nia hateten, atu asegura prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise no dada kadoras mai Timor-Leste hodi harii planta LNG nian la’o hela ho vertente rua; ida prosesu negosiasaun tékniku dadaun halo hela atubele ba to’o iha dokumentu prinsipál tolu; petróleu mine court, production contract ho rejime fiskál.
“Ida seluk mak ita-nia preparativu infraestrutura sira estratéjiku, hodi fasilita movimentu ekipamentu, materiál no ema, nune’e iha Suai Supply Base esensialmente kona-ba portu, aeroportu ho fasilidade sira seluk,” nia hato’o.
Kondisaun nesesáriu ne’ebé estabelese no harii atu ajuda insentiva no masimiza país ninia partisipasaun, seluk mak estudu la’o hela iha Natarbora no prearasaun rekursu umanu.
“Entaun, esforsu sira halo internal, hanesan preparasaun la’ós de’it projetu abanbainrua mai iha-ne’e, maibé ita haruka dadaun mensajen diretu ne’e mós ajuda iha prosesu negosiasaun rasik,” nia dehan.
Governante ne’e, dehan tuir estudu trilaterál independente Greater Sunrise atu dezenvolve to’o nia prodús no lori rendimentu presiza purvolta billaun $18 no bainhira dezenvolve poténsia endimentu hetan fali lukru posibilidade to’o iha tinan 2054 iha bilaun $54 no iha benefísiu sósiu-ekonómiku lubuk hanesan kria kampu traballu 17.700-resin, hasa’e GDP billaun $50.3 no seluk tán.
“Ne’e lori rendimentu boot no atu rezolve hela saida mak ita hotu preokupa agora, presipísiu fiskál,” nia katak.
Ministru hateten, tuir previzaun ba kalendarizaun produsaun Greater Sunrise dahuluk iha tinan 2032.
“Mais kestaun tempu, ita iha target ida iha 2032, mas hanesan imi hatene katak, nia prosesu negosiasaun, tenke iha espera katak ba ida-ne’e duni, mas bele iha mudansa depois prosesu ne’e ba oin,” nia otimista.
Nia relata, foin lalais kontaktu ona no ekipa boot husi Woodside dahuluk sira-nia ezekutivu mai vizita país hodi to’o mós iha Suai, Betanu no Natarbora no parte Timor-Leste mós ba vizita Austrália.
“Ne’e bolu dezenvolve konfiansa konjunta ida, ne’e bele sinál ida la’ós definitivu ona, di’ak”.
No iha semana kotuk iha negosiasaun ho sunrise joint venture nian komesa dadaun atubele define komponente fiskál saida mak preparadu atu nakloke hodi projetu ne’e ba oin nian.
“Ita hotu-hotu, tenke iha esperansa ba ida-ne’e, mais hanesan ministériu tutela ba asuntu ne’e, ha’u tenke dehan iha-ne’e katak, laiha dúvida Greater Sunrise sei mai,” nia afirma.
Proposta OJE 2026
Enkuantu, proposta OJE 2026 MPRM prevee $128,520, 893 hodi kontinua prioriza dezenvolvimentu setór petróleu.
Orsamentu ne’e aloka ba saláriu bensimentu $3,276,944, bens no serbisu $74,368,949, transferénsia públika millaun $50,800, kapitál dezenvolvimentu rihun $75.
Tuir dokumentu livru OJE 2026 husi MPRN iha programa prioridade lima; kompostu husi programa funsionamentu no dezenvolvimentu instuisionál ho nia sub-programa haat no atividade 16.
Programa dezenvolvimentu kampu Gás iha Greater Sunrise no asegura gazodutu mai Timor-Leste ho sub-programa ida, negosiasaun no dezenvolve estudu no inisiativa relevante hodi asegura gazodutu no kampu sira seluk mai país, ho ninia atividade tolu.
Programa dezenvolve polítika no prátika di’ak iha indústria hodi asegura partisipasaun másima Timor-Leste iha atividade setór ho sub-programa tolu hanesan; dezenvolvimentu polítika lejizlasaun no regulamentu setór, apoiu fortifikasaun instituisaun tutela, implementasaun inisiativa transparánsia indústria extrativa, ho nia atividade sia.
Programa implementasaun Projetu Tasi Mane iha Kosta Súl País ho subprograma rua, dezenvolve infraestrutura sira apoiu projetu tasi mane, dezenvolvimentu integradu instalasaun prosesamentu petróleu no gás naturál, ho nia atividade lima.
Programa esplora, investiga no dezenvolve rekursu petrolífeiru, minerál no jeolójiku iha territóriu ho sub-programa tolu, esplorasaun no dezenvolvimentu poténsia bloku esplorasaun petrolífeira iha onshore no offshore Timor-Leste, esplorasaun no dezenvolvimentu poténsia bloku explorasaun mineira iha territóriu nasionál, promove no fortalese estudu tékniku no sientífiku poténsia rekursu no risku jeolójiku, ho nia atividade neen.
Iha intervensaun deputada KHUNTO, Olinda Guterres, kontinua fó fiar ba Governu atu dezenvolve kadoras mai Timor-Leste.
Deputada opozisaun PLP, Maria Angelina Sarmento Lopes no deputada FRETILIN, Ana Bela Savio, kontinua preokupa inserteza kadoras Greater Sunrise atu dada mai Timor-Leste.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór: Evaristo Soares Martins

