iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Trajédia Santa Krús sai pontu virajen ba TL nia luta no ukun rasik-an

Trajédia Santa Krús sai pontu virajen ba TL nia luta no ukun rasik-an

Masakre Santa Krús 12 Novembru 1991. Imajen/AMRT

DILI, 11 Novembru 2025 (TATOLI) – Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo, iha Semináriu Nasionál ne’ebé organiza husi Centro Nacional Chega! Institutu Públiku (CNC, I.P) ho tema “Relembra Luta Rezisténsia no Valoriza Forsa Juventude Timor-Leste iha Prosesu Luta ba Ukun Rasik-an” hateten Masakre 12 Novembru 1991 nu’udar odamatan ida ba Timor-Leste (TL) nia independénsia.

“Ita halibur iha fatin ida-ne’e la’ós atu komemora ka reflete de’it, maibé atu hamoris konsisténsia istóriku ne’ebé halo parte iha ita-nia identidade nasionál. Trajédia Santa Krús sai pontu virajen ba Timor-Leste nia luta no portaun ida importante ida ba ita-nia ukun rasik-an”, Adérito Hugo hateten iha CNC, Balide, ohin.

Nia dehan tinan 34 Masakre Santa Krús, momentu ne’ebé joven no estudante barak partisipa ho aten-brani, sira dezafia rejime okupasaun forsada husi Tentara Nasional Indonesia (TNI), atu hatudu sira-nia brani.

Nia dehan Masakre Santa Krús laiha kilat, kroat, maibé lori mak banner hodi sai sasin ba ema hotu, liuliu komunidade internasionál ba sira-ninia brani.

“Dadus hatudu joven 200-resin mak sira-nia ran nakfakar iha Santa Krús. Kilat tarutu iha 12 Novembru konsege taka duni joven sira-nia ibun iha tempu badak ne’ebá, maibé mós imediatamente fanu hikas mundu ninia konxiénsia ba timoroan nia sofrimentu”, dehan.

Nia hateten Masakre Santa Krus sai portaun ida importante ida ba Timor-Leste, tanba relatóriu CAVR anota katak akontesimentu Masakre Santa Krus sai pontu virajen (titi balik) ida iha Timor-Leste nia istória rezisténsia nian.

Nia hateten momentu ida-ne’e fó onra mós ba matebian Max Stahl, tanba ninia filmajen espalla ba mundu tomak no fanu konxiénsia internasionál haburas simpatia no muda persesaun globál kona-ba timoroan nia luta kontra okupasaun Indonézia. Aumezmu tempu mós muda persesaun globál kona-ba diplomasia Jakarta ninian ne’ebé forte tebes hodi taka informasaun hotu ba referendu nian.

“Nune’e, raan fakar iha Santa Krús la saugati, tanba ikus mai kontribui ba define ita-nia direitu autodeterminasaun ohin loron ita joga Timor-Leste ida livre independente”, Hugo dehan.

Nia subliña iha momentu ida-ne’e ko’alia kona-ba segunda jerasaun 12 Novembru nian depoizde tinan 34 hanoin ida-ne’e la sala, presiza hato’o lisaun balu ba jerasaun foun sira husi memoriza Masakre Santa Krús.

“Ita aprende katak mudansa boot la’ós hahú ho kilat, maibé ho joven sira-nia korajen morál, rejista atu hakruuk ba injustisa. Jerasaun 1991 moris laiha asesu ba teknolojia, seidauk koñese mídia sosiál, no rede globál ne’ebé ohin loron ita hetan, maibé sira iha mak kompromisu, korajen no konxiénsia koletiva atu luta ba lia-loos”, nia afirma.

Tuir nia, jerasaun ohin loron enfrenta batalla foun ida ne’ebé diferente inimigu sira ohin loron nian, iha forma ne’ebé insidioju iha ekran telemovel, iha fluksu informasaun dijitál no iha Artifisiál Intelijénsia (AI) ne’ebé muda ema nia hanoin fiar ba realidade no hahalok interasaun ho neineik.

Teknolojia dijitál ho AI lori duni avansu estraordináriu sira mak komunikasaun lalais, asesu ba koñesimentu no habelar oportunidade sira, maibé iha tempu hanesan sira mós baralla no destrui lia-loos, kria manipulasuan entre koñesimentu reál no propaganda, entre liberdade hanoin no kontrolu algoritmu.

“Se jerasaun Santa Krús luta hasoru operasaun ho sira-nia isin no moris, jerasaun dijitál ohin loron tenke luta hasoru dezinformasaun no meiu dezumanu sira ne’ebé depedénsia ba mákina teknolojia sira. Teknolojia ka AI nu’udar ferramenta de’it, ita ema mak nafatin determina nasaun ne’e nia futuru, liuliu joven sira ne’ebé hanoin ho krítiku étika no karáter. Tanba ne’e, lisaun nobre husi Santa Krús mak identidade valór no korajen morál ne’ebé ita sei labele troka ho Artifisiál Intelejénsia (AI)”, nia salienta.

Hodi haktuir espíritu 12 Novemru 1991 tenke moris nu’udar espíritu ida atu rejiste buat sira ne’ebé la loos, defende valór umanitáriu sira no harii futuru nasaun nian.

“Ha’u-nia esperansa katak jerasaun foun sira bele banati tuir vontade luta joven sira jerasaun 1991 ninian iha kontestu Timor-Leste ida ho jerasaun avansadu mundu nian ba kontribuisaun konreta ba dezenvolvimentu país nian ba oin”, realsa.

Iha relevánsia ho 12 Novembru 1991, iha kontestu dezenvolvimentu nasionál no globál, tinan 34 hafoin trajédia Santa Krús, Timor-Leste tama ona iha faze luta foun. La’ós hasoru de’it kolonializmu fíziku, maibé hasoru subdezenvolvimentu probleza no dezigualidade, iha kontestu ida-ne’e komemorasaun loron 12 Novembru la’ós serimónia ida atu hanoin hikas pasadu, maibé mós momentu reflesaun ida ba futuru.

Nia akresenta iha Governu Dasiak hakat daudaun dalan foun ba dezenvolvimentu nasionál ne’ebé inkluzivu liu, reflete iha proposta OJE 2026 ne’ebé semana kotuk debate iha Parlamentu Nasionál, Governu koloka tema prinsipál tolu iha kontestu Timor-Leste nia independénsia ba da-23 hanesan Estadu soberanu mak, transformasaun nasionál, integrasaun rejionál no dezenvolvimentu inkluzivu, ida-ne’e nu’udar sentru polítika ba oin, tema tolu ne’e aliñadu ho espíritu 12 Novembru 1991 nian.

Nia esplika katak transformasaun nasionál sita mesajen katak nasaun ida-ne’ebé tenke dinamiza la’ós de’it iha estrututura ekonómika, nomós iha mentalidade governasaun no iha karáter nasionál.

“Agora ita iha era independénsia nian, espíritu ida-ne’e tenke manisfesta iha diplomasia ativa no kolaborasaun rejionál, partikularmente iha adezaun tomak Timor-Leste nian ba ASEAN no ninia papél estratéjiku iha rejiaun pasífiku CPLP, nomós g7+”, katak.

Tema ikus mak dezenvolvimentu inkluzivu fó hanoin “ita kona-ba nukleur luta jerasaun Santa Krús nian mak digindade umana, sira ne’ebé luta to’o ikus mai barak lakon vida no barak mak sei sobrevive husi 12 Novembru 1991, la’ós de’it mak independente polítika maibé mós direitu atu moris iha dignidade no igualdade”.

Nia dehan espíritu 12 Novembru tenke kontinua sai hanesan matadalan morál nian ba kualkér polítika nasionál, katak kada pasu dezenvolvimentu tenke iha abut, sakrifísiu sira husi jerasaun tuan sira bazeia ba valór umanitáriu no solidariedade orienta ba futuru ida-ne’ebé justu no dignu.

Diretór Ezekutivu CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes, hateten objetivu husi realiza semináriu ne’e mak oinsá konvida oradór sira bele konta sá mak akontese antes lori to’o ba Masakre 12 Novembru 1991.

“Nune’e, ita iha retratu ida kompleta kona-ba sá mak akontese antes no saida mak lori ita ba apoiu 12 Novembru. Tinan ida-ne’e CNC foti fali tema ida ne’ebé hakerek iha relatóriu Chega! kona-ba akontesimentu 12 Novembru, tanba iha relatóriu ne’e hateten sá mak akontese iha 12 Novembru ne’e marka pontu virajen ka pontu nakfilak ba ita-nia luta ukun rasik-an”, Hugo dehan.

Masakre 12 Novembru momentu importante tebes, tanba liuhusi Max Stahl nia filmajen sai hanesan evidénsia ka prova moris ida ne’ebé forte hodi hatudu ba mundu Timor-Leste nia luta ba ukun rasik-an.

Notísia relevante: CNC realiza semináriu hodi fó onra ba juventude sira ne’ebé sakrifika-an ba mate

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!