DILI, 13 Novembru 2025 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál aprova proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ba Prezidénsia Repúblika ho montante $12.175.212 iha espesialidade ho votu a favór 44, kontra 0 no abstensaun 20.
Orsamentu ne’e aloka ba saláriu no vensimentu $5.053.746, bens no serbisu $5.746.366, transferénsia públika $1.055.100, kapitál menór rihun $320, no kapitál dezenvolvimentu laiha.
Tuir livru proposta OJE 2026, Prezidénsia iha Programa Estadu Direitu Demokrátiku ho subprograma promosaun direitu umanu no atividade ida. Programa Funsionamentu no Dezenvolvimentu Instituisionál ho subprograma rua no nia atividade 13.
Programa Promove Identidade Nasionál ho subprograma apoiu promosaun lia-portugés no tétun hanesan língua ba fortalesimentu koezaun povu Timor-Leste ho nia atividade ida. Programa Reforsa Relasaun no Kooperasaun Internasionál ho subprograma vizita nasaun multilaterál ho atividade ida.
Programa Fortalesimentu Demokrásia, Konstituisionalidade, Pás, Defeza no Seguransa ho subprograma tolu hanesan fortalesimentu demokrásia, asegura konstituisionalidade, garante pás defeza no seguransa nasionál ho nia atividade ualu. Programa Inisiativa Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika ho subprograma rua inisiativa sosiál, inisiativa kultura no desportu ho ninia atividade hitu.
Programa Dezenvolve Sistema Komunikasaun Instituisionál ho subprograma fortalese relasaun internasionál bilaterál, relasaun multilaterál no asuntu eminente ho ninia atividade ualu.
Proposta redusaun orsamentu ba Prezidénsia Repúblika la pasa
Iha diskusaun ne’e, opozisaun husi FRETILIN no PLP propoen atu husu redusaun ba orsamentu Prezidénsia Repúblika, maibé la pasa iha debate espesialidade ne’e.
Iha debate ne’e, parte deputadu opozisaun aprezenta proposta ualu hodi husu halo redusaun orsamentu ba Prezidénsia nian mak hanesan proposta ba redusaun osan $260.500 iha Programa Inisiativa Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika, liuliu iha atividade dapur povu tanba iha ona atividade lubun sira seluk.
Propoen hodi hamenus rihun $150 iha Programa Dezenvolve Sistema Komunikasaun Instituisionál, liuliu atividade vizita Estadu bilaterál ba nasaun sira iha relasaun diplomátika no vizita privadu hodi atende konvite instituisaun globál no rejionál hodi tau fali ba Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál iha programa asesu justisa. Ho justifikasaun tanba atividade Prezidénsia iha repetetivu no nota durante vizita barak liu bá rai-li’ur.
Propoen hasai rihun $100 iha Programa Inisiativa Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika iha atividade Dili Maratona no atividade desportu sira seluk hodi tau ba iha tribunál iha Programa Asesu Justisa iha atividade ba formasaun autór judisiáriu. Ho justifikasaun katak alokasaun orsamentu tuir kompeténsia idaidak no haree ba nesesidade ba dezenvolvimentu justisa presiza rekursu umanu.
Husu redusaun rihun $30 iha Programa Inisiativa Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika ne’ebé prevee iha atividade festivál múzika no kultura, husi proponente sira hakarak halo poupansa tanba atividade ne’e la’ós kompeténsia Xefe Estadu nian.
Redusaun $170.400 iha Programa Inisiativa Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika ne’ebé prevee ba atividade atendimentu komunidade vuneravel, tanba tuir proponente aloka presiza tuir kompeténsia idaidak, tanba haree ba país ninia preokupasaun reseita doméstika sei ki’ik no kontinua dependénsia ba Fundu Mina-rai.
Husu redusaun rihun $25 prevee iha Programa Dezenvolve Sistema Komunikasaun Instituisionál ho atividade fortalese relasaun diplomátika ho ASEAN, relasaun multilaterál no partisipa iha fórum rejionál hodi tau fali ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha Programa Seguransa Nasionál nia atividade fortalesimentu kapasidade operasionál Unidade Espesiál Polísia, ho justifikasaun katak vizita rai-li’ur husi Xefe Estadu durante ne’e laiha rezultadu ne’ebé di’ak, maibé proposta ne’e retiradu hafoin esplikasaun husi Governu.
Husu hasai rihun $60 iha Programa Inisiativa Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika ho nia atividade inisiativa empoderamentu feto iha ekonómika hodi tau fali ba iha Sekretária Estadu Igualidade no Inkluzaun iha Programa Inkluzaun Sosiál iha atividade apoiu asisténsia grupu feto no komponente sira seluk ne’ebé vuneravel liu.
Proposta hasai rihun $25 iha Programa Inisiativa Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika ba iha atividade inisiativa sensibilizasaun ba nutrisaun ba labarik no inan sira hodi realoka ba iha SEI iha Programa Inkluzaun Sosiál ho atividade konsensializasaun violénsia doméstika.
Deputadu CNRT, Agusto Domingos ‘Deker’, husu retira proposta ne’ebé ligasaun ho PNTL tanba proposta tuirmai sei akumula hotu pedidu adisionál.
Deputadu CNRT, Natalino dos Santos, konsidera Xefe Estadu hala’o atividade diplomásia esterna hodi ajuda Estadu no aman nasaun garante unidade nasionál nia iha direitu atu halo asaun sosiál ruma no promove atividade pás no seluk tan.
Nia dehan, vizita Xefe Estadu nian sempre haruka relatóriu ba Parlamentu no vizita lori Timór ba mundu. Durante ne’e iha palestra internasionál kuaze 30-resin ne’ebé konvida husi rai-li’ur hatudu orgullu ho lideransa, mezmu país ne’e orgulu ho líder ne’ebé iha.
Deputada Partidu Demokrátiku, Maria Teresa Gusmão, sujere ba Prezidénsia atu iha igualidade programa dapur povu ne’e atu ahaleu iha munisípiu hotu.
Vise-Primeiru-Ministru ba Asuntu Sosiál, Mariano ‘Assanami’ Sabino, hateten proposta orsamentu Prezidénsia nian halo diskusaun detall iha Komité Revizaun Orsamentu no aprovadu iha Konsellu Ministru.
Governante ne’e, dehan apoiu sosial fó dalan tuir orgánika Prezidénsia nian no iha inisiativa Prezidénsia nian hanesan inkluzivu, promove fraternidade umana no rekonsialisaun, no empoderamentu feto.
Biban ne’e, Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, husu plenária mak deside proposta sira ne’e no toma nota preokupasaun ne’ebé iha no sei tau atensaun iha elaborasaun OJE 2027 mai.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





