Top

PM la konkorda hasai fundu rezerva kontinjénsia realoka ba polítika estratéjika nasionál

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o intervensaun iha ámbitu debate espesialidade ba orsamentu jerál Estadu ne’ebé aloka ba Vise Primeiru Ministru na’in rua, iha sala plenária Parlamentu Nasionál, Sesta (14/11/2025). Imajén TATOLI/Franciaco Sony

DILI, 14 Novembru 2025 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, la konkorda ho poposta ne’ebé proponente bankada opozisaun husi FRETILIN no PLP propoin atu altera fundu rezerva kontinjénsia hodi aloka fali ba PCM iha sub programa seluk hanesan polítika estratéjika nasionál ba kombate krime tranzitória.

Xanana hatutan, fundu kontinjénsia mínimu 2% maibé iha hasai tan ne’e signifika la komprende ona maneira oinsá uza dolár ho kolapsu ona, ne’eduni kona-ba proposta sira atu hasa’i husi fundu kontijénsia ne’e labele.

Preokupasaun ne’e atu tau tan osan iha PCM hanesan fali ministru ne’e mak koordena buat hotu-hotu maibé labele haluha dehan ne’e Konsellu Ministru, hanesan iha ne’e sira forma komisaun, entaun iha Governu mós bainhira atu halo reuniaun konsellu ministru ida, nia mak sei prepara saida de’it mak atu diskuti.

“Ha’u sente katak ita-boot sira ladun komprende funsionamentu PCM no Konsellu Ministru, ne’ebé ha’u sente katak ita-boot sira-nia koñesementu ladun loos karik mak hakarak hatama buat barak ba PCM hodi haree asuntu ida-ne’e,” Xefe Governu relata iha PN, ohin.

Governu iha ninia liña ministeriál ne’ebé sei haree hodi servisu maka’as kona-ba kazu jogu online nian, ne’e iha prosesu investigasaun no segredu la’ós atu fó sai arbiru, hanesan foin daudaun ne’e nia razaun ezonera Rogério Lobato tanba kazu jogu online, signifika buat sira-ne’e halo nonook de’it.

Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, husu ba deputadu proponente sira atu labele altera fundu kontinjénsia hodi realoka tanba bele difikulta mós servisu PCM nia.

“Ami agradese ita-boot sira-nia preokupasaun ba poupansa iha parte rúbrika nian maibé ami iha Konsellu Ministru presiza duni bainhira halo debate estraordináriu. Tanba ne’e, ami husu ba deputadu sira-ne’ebé iha kompeténsia ba proposta ne’e atu retira iha área apoiu autór membru Governu nian,” nia apela.

Governu la’ós iha de’it polísia hodi haree kona-ba asuntu ida-ne’e, maibé TL mós iha ajénsia lubuk ida-ne’ebé sei tau kompeténsia hodi hakotu problema ida-ne’e.

Diskusaun ne’e mosu tanba iha debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ne’ebé aloka ba PCM hetan mós proposta lima husi proponente sira-ne’ebé maske proposta ida mak retira no proposta seluk avansa ba faze votasaun.

Proponente bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, hateten bazeia ba proposta númeru 62 ne’ebé sira halo atu altera orsamentu husi fundu kontinjénsia ne’ebé ho ninia dota inisiál miliaun $45.000.000, altera rihun $200.00 realoka ba programa polítika estratéjika nasionál hodi tau matan ba krime tranzitória.

“Hanesan akontese foindauk kona-ba kazu online ne’ebé akontese iha Oekusi loke ona ita-nia matan atu tau importánsia kona-ba asuntu ida-ne’e. Tanba ne’e, presiza realoka fali ba órgaun kompetente atu responsabiliza servisu ida ne’e ho efetivu liután,” nia dehan.

Deputadu bankada FRETILIN, Florentino da Costa Sinarai, levanta maka’as ba Governu atu realoka osan rezerva kontinjénsia ba estratéjia polítika nasionál hodi kombate krime tranzitória.

“Ita tenke aloka altera fundu ne’e atu labele fó biban ba mafia sira hala’o sira-nia servisu ne’ebé bele fó impaktu ba rai ida-ne’e, tanba ne’e mak ha’u agradese tebes ba Ministru Agio Pereira bele públika ona informasaun ida-ne’e ba públiku,” nia hateten.

Ho nune’e, proposta lima ne’ebé kompostu husi proposta númeru 59, 60, 61, 62, retira husi proponente proposta sira, enkuantu proposta ho nú 68 la pasa ho votu afavór 25, kontra 37 no abstensaun rua (2).

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór        : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!