BOBONARU, 12 Dezembru 2025 (TATOLI) – Ministeriu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPFF), liuhusi Diresaun-Jerál Pekuária no Veterinária, disemina Programa Inseminasaun Artifisiál (IA) ka Insiminasi Buatan (IB) no Jestaun haki’ak karau Vaka ba grupu haki’ak-na’in no líder komunitária sira iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaru.
Tuir planu, Programa IA ne’e sei reaativa iha fulan Janeiru-Fevereiru tinan 2026. Inseminasaun Artífisial (kaben sona) mak hanesan teknolojia sona sperma karau aman nian ba karau inan produtivu, liuhusi aparelu reprodutivu karau inan.
Diretór-Jerál Pekuária no Veterinária MAPPF, Carlos Amaral, dehan IA ba karau Vaka ho objetivu atu melora kualidade jenétika hodi hasa’e produtividade, aumenta populasaun karau, evita tranzmisaun moras no redús kustu haki’ak karau aman.
Nia dehan programa ne’e foun ba munisípiu sira seluk, maibé ba haki’ak-na’in iha Maliana no Kovalima tuan ona, tanba implementa ona iha tempu Indonezía no mós iha ukun-an ne’ebé hetan apoia husi parseiru Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA, sigla portugés).
Notísia relevante: MAPPF lansa programa IA ba karau vaka iha Vikeke
“Ita períodu ne’ebá ita halo ba karau inan 30%, maibé tinan ida-ne’e, Governu mak propoin hodi halo atividade inseminasi buatan”, nia hateten iha ámbitu sosializasaun ne’ebé hala’o iha edifísiu Diresaun Servisu Munisipál Agrikultura, Munisípiu Bobonaru, sesta ne’e.

Governu hakarak kontinua programa ne’e, tanba durante tinan barak paradu, ekipa téknika husi Pekuária no Veterinária identika kualidade jenétika no pezu karau Vaka lokál tun kompara ho tinan hirak liubá.
Lembra katak, iha 2005 to’o 2007, Timor-Leste esporta karau Vaka ba Indonézia, ne’ebé nia todan ne’e ki’ik liu mak kilógrama 300 no boot 400 to’o 500. “Ita sura husi 2005 to’o 2010, ita hasai karau rihun 11 kabesa iha Maliana, Kovalima no fatin sira seluk, maibé agora karau nia kualidade no pezu ne’e tun mai kilógrama 200″, katak.
Diretór Nasionál Pekuária, Augusto Barros, reforsa katak tékniku iha MAPPF implementa programa ne’e atu asegura polítika Governu nia kona-ba aumenta populasaun animál.
Tuir Augusto, implementasaun IA ne’e sei foti sperma karau husi nasaun li’ur ne’ebé nia kualidade jenetika di’ak. “Depois mak ita sona fali ba ita-nia karau lokál ne’ebé produtivu. Pelu menus nia iha esperiénsia hahoris dala-rua ka tolu”, dehan.
Diretór Servisu Munisipál Agrikultura, Longuinhos João, apresia Governu tanba hakarak reativa programa ne’e. “Programa IA ne’e Bobonaru haluha tiha ona, maski iha tempu Indonézia fó rezultadu di’ak ba munisípiu ida-ne’e. Ita ukun-an konsege reativa, maibé kotu, lahatene nia kauza ne’e saida. Maibé atu reativa ami diresaun munisipál prontu atu apoia kualkér programa husi nasionál”, nia asegura.
Atu fó susesu ba programa ne’e, Longuingos husu haki’ak-na’in sira foka ba haki’ak karau, nune’e bele hatudu rezultadu di’ak.
Iha 2025, MAPPF sosa ona sperma karau nia hamutuk 500, ne’ebé sei sona ba karau inan lokál hamutuk 200 no programa ne’e lansa ona iha munisípiu Vikeke fulan-Agostu liubá.
Tuir Sensus 2019, Karau Vaka iha territóriu Timor-leste hamutuk kabesa rihun 289.
Notisía relevante: Karau vaka iha Maliana ameasadu husi moras Brucellosis
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora




