DILI, 26 Dezembru 2025 (TATOLI) – Síria hatete iha Kinta-feira katak sei hahú troka nota tuan sira ho moeda nasionál foun hahú iha loron 1 Janeiru, movimentu ida ne’ebé konsidera hanesan “inísiu hosi faze ekonómiku no monetáriu foun ida”.
Governadór Banku Sentrál Abdel Qader al-Hasriya hatete katak, dekretu prezidensiál ida ne’ebé autoriza emisaun hosi moeda foun ne’e promulga ona.
“Ida-ne’e hanesan marku nasionál importante ida ne’ebé reflete inísiu hosi faze ekonómiku no monetáriu foun ida,” nia hatutan liuhusi nota imprensa.
Hasriya hatete katak Dekretu Nú. 293 hosi 2025 autoriza banku sentrál atu estabelese prazu sira no fatin sira hodi troka nota bankáriu tuan sira ba ida foun, hodi hatutan katak prosesu ne’e sei hahú iha loron 1 fulan-Janeiru tinan 2026.
Iha postajen ketak ida, Hasriya hatete katak banku sentrál sei hala’o konferénsia imprensa espesiál ida iha Domingu hodi deskreve ho detallu kompletu hosi prosesu troka nian, inklui liña tempu, sentru troka nian ne’ebé aprova ona, no pasu sira implementasaun nian.
Nia hatete dehan, konferénsia ne’e sei permite atu hatán diretamente ba pergunta sira ho transparénsia tomak no husu ba públiku atu akompaña saida maka nia deskreve hanesan eventu nasionál krusiál ida.
Iha fulan-Outubru, Hasriya hatete katak moeda foun Síria nian sei fó sai iha denominasaun neen lahó imajen ka símbolu sira, haktuir hosi nota imprensa ne’ebé maka fó-sai hosi ajénsia notisioza estatál Síria nian, SANA.
Síriu sira uza nafatin nota tuan sira, ne’ebé hatudu imajen sira ne’ebé asosiadu ho governu anteriór, inklui Prezidente destituidu Bashar Assad iha nota 2.000 libra no nia aman, Hafez Assad, iha nota 1.000 libra.
Libra síria nian tún maka’as, hodi obriga rezidente sira atu lori osan barak hodi selu gastu loroloron nian.
Dezde destituisaun Assad nian iha loron 8 fulan-Dezembru tinan 2024, Governu foun Síria nian lansa ona reforma ekonómiku no polítika sira ne’ebé hakarak hadi’a kondisaun sira iha nasaun.
Assad, líder Síria nian durante besik tinan 25, halai ba Rúsia, hodi hakotu rejime Partidu Ba’ath, ne’ebé maka ukun dezde tinan 1963.
Governu tranzisaun foun ida ne’ebé lidera hosi Prezidente Ahmad al-Sharaa harii iha Janeiru.




