iklan

JUSTISA, HEADLINE

Rede ba Rai organiza diskusaun públika kona-ba Feto iha Direitu ba Rai no Propriedade

Rede ba Rai organiza diskusaun públika kona-ba Feto iha Direitu ba Rai no Propriedade

Oradór sira halo hela diskusaun públika ho tema Feto iha Direitu ba Rai no Propriedade, iha sede Rede ba Rai, Farol, Kuarta (28/01/2026). Imajen/Rede ba Rai

DILI, 28 Janeiru 2026 (TATOLI)–Rede ba rai parseria ho OXFAM Timor-Leste, Kuarta ne’e, organiza diskusaun públiku kona-ba Feto iha Direitu ba Rai no Propriedade.

Antiga Deputada Bankada CNRT, Carmelita Moniz, hanesan oradór, fahe perspetiva kona-ba polítika inkluziva kona-ba Feto iha Direitu ba Rai no Propriedade, enkuantu Akademista, Arminda Moniz, ko’alia kona-ba direitu legál ba Feto iha Direitu ba Rai no Propriedade, inklui Peskizadora Rede ba Rai, Inês Martins ko’alia kona-ba importánsia feto nia direitu ba rai.

Durante abertura diskusaun, Koordenadór Nasionál Rede ba Rai, Pedrito Viera, hateten, objetivu husi diskusaun maka atu partilla ba públiku katak durante ne’e feto sempre iha diskrimisaun no dezigualdade ba rai no propriedade.

Tuir nia, tanba iha tempu kleur feto bele uza rai no bele asesu ba rai, maibé karik iha tinan 23 ukun rasik-an, laiha lei ida garante sira-nia futuru, tanba ne’e presiza iha lei atu garante sira-nia hakat ba oin no garante sira-nia atividade ekonomia liga ho asuntu rai.

“Tanba sira uza rai, maibé sira bele lakon rai, tanba públiku nia konsiénsia komún dehan katak feto laiha direitu ba rai, ha’u hanoin ne’e preukupasaun ba mane no feto tanba ita-nia Konstitusaun garante katak laiha diskriminasaun entre feto no mane inklui ba asuntu rai,” Pedrito hato’o durante diskusaun públika iha sede Rede ba Rai, Farol.

Notísia relevante : SETP halo levantamentu dadus ba rai-uma Estadu iha Dili selu arendamentu

Iha fatin hanesan, Reprezentante OXFAM, Zeca Ximenes, konsidera asuntu ne’e sei sai traballu boot ba feto.

“Sei iha injustisa no diskriminasaun ba ita-nia feto no mane maluk sira. Entaun ko’alia kona-ba propriedade no rai, ita hotu hatene iha Timor-Leste sei hasoru barreira lubuk ida, maibé ita mós iha oportunidade boot tanba iha plataforma legál ne’ebé forte tebes kona-ba igualdade jéneru,” nia akresenta.

Aleinde ne’e, kona-ba propriedade privada, Timor-Leste iha lei rai no rejime jurídiku ba definisaun titularidade beins no moveis.

“Iha ne’ebá iha artigu 4, artigu 5 ne’e ko’alia kona-ba Feto iha Direitu ba Rai no Propriedade, ita retifika Konvensaun oioin hanesan SIDOW buat barak mak proteje feto iha direitu ba rai husi sidadaun hothotu iha direitu ba rai,” nia deskreve.

Daudaun buat ne’ebé sai dezafiu ba feto mak iha direitu ba rai no propriedade, ezemplu implementasaun ba lei balun seidauk másimu.

“Sei deskrimina no la envolve feto sira iha laran. Aleinde ida-ne’e dezafiu ba ita mak kona-ba prátika moris tanba ita hotu kuaze moris iha sistema,” nia katak.

Objetivu husi atividade ne’e mak atu halo diskusaun ba lakuna no barreira sira hodi konsensializa komunidade no iha tempu hanesan fó hanoin ba Governu atubele ativu liután envolve feto iha prátika, diskusaun no desizaun sira nune’e mós envolve feto sira iha desizaun sira.

“Nune’e sira bele iha direitu diskusaun públika kona-ba feto iha direitu ba rai ne’ebé forte nomós bele goza sira-nia direitu hanesan mane sira,” nia tenik.

Iha fatin hanesan, Antiga Deputada Carmelita Moniz, hateten, ko’alia kona-ba enkuadramentu Konstitusionál iha artigu 16 no 17 hodi garante iguldade no laiha deskrikisaun tantu ba feto nomós ba mane.

Carmelita esplika, iha artigu 2 Konstitusaun, Estadu rekoñese no valoriza norma sira ne’ebé ba iha uzu konstumeiru ne’ebé la kontrária Konstituisaun no lei sira ne’ebé ba direitu konstumeiru.

“Kona-ba direitu ba rai Deputadu sira momentu ne’ebá ha’u mós sei hola parte hanesan Deputada ida, ami transforma ba rejime titularidade beins e moveis iha artigu 4 ne’e hateten momos feto ho mane iha direitu hanesan ba rai no propriedade,” nia afirma.

Carmelita rekoñese katak iha Timor-Leste, feto ladún iha direitu ba rai tanba kestaun sistema kulturál hanesan iha sistema patrialkál.

Nia hatutan, ba kestaun ida-ne’e labele kontra espíritu Konstitusaun ne’ebé hateten igualdade no sein diskrimisaun katak ema hotu iha direitu ba rai no propriedade.

Tuir Carmelita, atu halakon pensamentu ne’ebé dehan feto laiha direitu ba rai no propriedade mak Governu liuhusi autoridade lokál iha suku postu inklui instituisaun estadu sira tenke halo sosializasaun ba komunidade sira, katak maski feto laiha direitu ba rai no propriedade maibé kestaun hirak labele kontra espíritu Konstitusaun ne’ebé fó dalan ba ema hotu iha igualdade no sein deskriminasaun atu hetan rai no propriedade.

“Tanba ne’e, ha’u apresia ba Rede ba Rai nia inisiativa hodi halo halo diskusaun ida-ne’e, no ha’u husu Rede ba Rai labele halo sosializaun hanesan iha Dili, maibé to’o iha área remota nune’e komunidade bele hatene oinsá direitu ba rai no propriedade, liuliu ba feto sira bele kompreende ida-ne’e,” nia hato’o.

Prodús Lei Agraria

Nune’e mós, Akademista, Armindo Moniz, husu ba Governu atu halo ona Lei Agraria, nune’e ema hotu bele iha direitu ba rai pedasuk ida.

“Ha’u husu ba Governu, tempu halo lei própriu ida ba agraria nune’e ema hotu bele iha direitu hetan rai pedasuk ida no Governu mós la bá foti no hadau ema-nia rai arbiru,” nia sujere.

Peskizadora Rede ba Rai, Inês Martins, hateten, peskiza ne’ebé halo hatudu dezafiu. Tanba ne’e, la fasil feto atu hetan direitu ba rai, liliu iha lejizlasaun, polítika no ein termu programa sira inklui sosiedade ne’ebé iha sistema patriakál sira.

Nia dehan, foin daudaun Rede ba Rai halo nia peskiza oinsá liliu kona-ba feto seguransa ba rai iha sistema patrikál ne’ebé públika iha 2025 maski rejistrasaun rai ne’e la’o ne’ebé hala’o husi Sistema Nasionál Kadastru hahu 2014-2020, ida-ne’e sai hanesan dezafiu ba feto, nune’e mak seidauk konsidera feto iha rejistrasaun rai.

“Tanba atu determina feto sai legál ba na’in ba rai ne’e fatór importante mak envolve feto iha rejistrasaun rai, ida-ne’e hatudu sai dezafiu ida,” nia tenik.

Jornalista     : Natalino Costa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!