DILI, 31 Janeiru 2026 (TATOLI) – Eis Ministru Negósiu Estranjeiru Austrália, Alexander Downer, fó komentáriu kona-ba Primeiru Ministru (PM) Anthony Albanese, konsege asina akordu seguransa no defeza ho Timor-Leste.
Alexander Downer konsidera Primeiru-Ministru Anthony Albanese asina ona akordu seguransa ho Timor-Leste, hodi hadook-aan nasaun ne’e monu ba influénsia Xina nian.
“Ida-ne’e hanesan kontinuasaun de’it husi ami-nia relasaun ho Timor Lete,” Downer hateten ba aprezentadór Sky News Australia, Chris Kenny, ne’ebe Ajénsia TATOLI asesa sesta ne’e.
“Sira la’ós ema ne’ebé fasil atu hasoru, atu hatete lia-loos … ami (Austrália) lakohi Timor-Leste monu ba influénsia Xina nian.”
Primeiru Ministru Albanese halo vizita mai Timor-Leste iha 29 Janeiru no fila ba Austrália iha loron 29 Janeiru 2026, hodi halo deklarasaun konjunta kona-ba harii Parseria Foun ba Era Foun entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Austrália, iha Dili.
Iha Era foun ho pilár ida kona-ba dame no integrasaun rejionál mak hanesan tuir mai ne’e;
- Nu’udar belun besik no viziñu, relasaun entre Timor-Leste no Austrália hetan apoiu husi interese komún ba ida-idak nia susesu. Ami fahe vizaun ida ba rejiaun ida ne’ebé mak pasífiku, estavel no prósperu. Ita sei servisu hamutuk atu tane aas lei internasionál, proteje direitu umanu no prevene konflitu.
- Dame, seguransa no estabilidade nu’udar pré-kondisaun nesesáriu ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál iha Austrália, Timor-Leste no ita-nia rejiaun ne’ebé ita fahe. Ami kompromete ba komunikasaun regulár, konsultasaun no kolaborasaun kona-ba ami-nia interese seguransa komún, inklui seguransa marítima, esforsu atu prevene tráfiku umanu, kontrabandu ema, krime transnasionál no infraestrutura krítiku.
- Austrália rekoñese katak Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN hanesan realizasaun istóriku ida, no marku signifikativu ida ba Timor-Leste nia kompromisu kleur ona ba integrasaun rejionál. Austrália sente orgullu tanba apoia Timor-Leste nia viajen ASEAN nian husi inísiu no sei kontinua apoia Timor-Leste nia prioridade sira nu’udar Estadu-membru ASEAN nian, nune’e adezaun ba ASEAN fó benefísiu diretu ba povu Timoroan no kontribui ho pozitivu ba pás, estabilidade no prosperidade rejionál. Ami reafirma ami-nia kompromisu hamutuk ba sentralidade ASEAN nian no importánsia husi arkitetura rejionál ne’ebé lidera husi ASEAN ne’ebé nakloke, transparente, bazeia ba regra sira no inkluzivu.
- Ita-nia polísia, dezenvolvimentu fronteira no ajénsia imigrasaun sira sei kontinua serbisu hamutuk hodi reforsa ita-nia dezenvolvimentu ne’ebé fahe. Ita sei hametin istória Programa Dezenvolvimentu Polísia Timor-Leste no kooperasaun tuir Nota Entendimentu kona-ba Migrasaun no Jestaun Fronteira. Ami sei kontinua atu fasilita viajen no tempu livre nian entre ami-nia nasaun sira, hanesan asesu ba sidadaun timoroan sira ba vistu Frequent Traveller Stream ba tinan 10 Austrália nian.
- Rekoñese importasaun atu hasa’e reziliénsia rejionál ba risku sibernétiku sira, ami sei serbisu besik atu harii abilidade no kapasidade sira sibernétiku nian, hasa’e konxiénsia maka’as kona nian-ba risku sibernétiku sira no hametin fahe fahe relasaun ho sibernétiku entre ajénsia nian sira aplika leisaun.
- Austrália no Timor-Leste fahe kona-ba kooperasaun defeza ne’ebé kle’an. Ami afirma ami-nia kompromisu atu kontinua dezenvolve relasaun defeza modernu ida ne’ebé buat hotu ba parseria, soberania no interese ita-nia nasaun rua nian. Liuhusi Programa Kooperasaun ba Defeza, ita sei hametin kolaborasaun ne’ebé fó benefísiu ba malu no kleur ona entre ita-nia forsa defeza sira hodi koletivamente ba estabilidade no dezenvolve nasionál, rejionál no internasionál.
- Hanesan hatudu ona husi Tratadu 2018 Entre Austrália no Repúblika Demokrátika Timor-Leste Estabelese Fronteira Marítima iha Tasi Timor (Tratadu Fronteira Marítima), ita reafirma valór no importánsia husi regra no instituisaun internasionál sira, no rezolve disputa sira ho dame tuir lei internasionál, inklui Konvensaun Nasaun Unida nian kona-ba Lei Tasi nian (UNCLOS, sigla inglés). Ami reafirma karáter universál no unifikadu hosi UNCLOS ne’ebé estabelese enkuadramentu legál kompreensivu iha ne’ebé atividade hotu-hotu iha tasi no tasi sira tenke bele.
- Rekoñese katak mudansa klimátika sei agrava frekuénsia no intensidade dezastre naturál sira, ami kompromete atu oferese atu tulun malu tuir dezastre signifikativu sira no atu harii mekanizmu sira ba koordenasaun ne’ebé di’akliu. Austrália kompromete atu hametin apoiu ba preparasaun ba dezastre no esforsu rekuperasaun ne’ebé lidera husi lokál, inklui liuhosi dezenvolvimentu profisionál. Ami espresa ami-nia apoiu ba esforsu internasionál sira, inklui liuhosi Fundu ba hatán ba Lakon no Estragus, hodi tulun nasaun no komunidade sira ne’ebé esperiénsia no partikularmente vulnerável ba impaktu adversu sira hosi mudansa klimátika. Ami kompromete liután ba kooperasaun kona-ba mitigasaun no adaptasaun ba mudansa klimátika, inklui liuhosi apoia dezenvolvimentu no transferénsia teknolojia sira ne’ebé apropriadu no asesivel no kapasitasaun relasionadu sira hodi apoia reziliénsia no dezenvolvimentu ne’ebé responde ba klima.
Notisia relevante: Deklarasaun konjunta kona-ba harii parseria foun ba Era Foun entre Timor-Leste no Austrália
TATOLI






