BOBONARU, 30 Janeiru 2026 (TATOLI) – Governu Austrália, liuhusi Department of Foreign Affairs and Trade (DFAT), parseria ho Partnerships for Human Development (PHD), hamutuk ho Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) inaugura Sentru Formasaun Braille iha munisípiu Bobonaru, no entrega ofisialmente ba Asosiasaun Halibur Defisiénsia Rejiaun Oeste (AHDRO).
Reprezentante PHD no DFAT, Gina Garcia, hateten katak sentru formasaun ne’e konstrui iha tinan 2025 ho apoiu fundu husi Governu Austrália, hanesan parte ida husi kompromisu atu hadi’a asesu edukasaun ba ema ho defisiénsia (EhD) sira iha Timor-Leste.
Nia hateten katak sentru ne’e iha ekipamentu ba labarik no ema ho defisiénsia, liuliu iha braille, hodi sire bele aprende lee no hakerek, no prepara sira atu tama eskola iha ensinu rekorrente.
Notísia relevante: ADTL simu apoiu rihun $77 husi Governu Austrália
“Tinán ida liubá, kondisaun fatin AHDRO la dignu, maibé ho esforsu boot husi AHDRO no ADTL, sira kontinua buka dalan, halo aproximasaun no hato’o proposta to’o DFAT. Maski fundu ki’ik, Governu Austrália haree objetivu boot ida atu hadi’a kapasidade ema ho defisiénsia, no hakotu desizaun atu apoia konstrusaun sentru ida-ne’e”, Gina Garcia hateten.
Diretór-Ezekutivu AHDRO, Sebastião de Fátima, dehan inagurasaun sentru formasaun ne’e hanesan momentu istóriku ba organizasaun ne’ebé hamriik dezde tinan 2015. “Iha 2025, Governu Austrália fó apoiu fundu ki’ik ba ADTL no AHDRO hodi konstrui sentru ida-ne’e. Ne’e maka primeiru sentru formasaun dignu ba ema ho defisiénsia iha Rejiaun Oeste, munisípiu Bobonaru”, nia afirma.

Iha sorin seluk, Diretór-Ezekutivu ADTL, Cesário da Silva, dehan mudansa ne’e signifikativa, tanba antes ne’e, ema ho defisiénsia matan sira tenke toba iha fatin la apropriadu, bainhira tuir formasaun braille. “Sentru ida-ne’e sei prepara ema ho defisiénsia atu asesu ba edukasaun aas liu, inklui oportunidade ba Bolsa Estudu Austrália no serbisu sira iha future”, nia realsa.
Prezidente Fiskál AHDRO, Gaspar Afonso, subliña katak ekipamentu sira iha sentru ne’e seidauk kompletu no husu apoiu husi autoridade munisípiu Bobonaru atu kompleta infraestrutura ne’ebé presiza.
“Enkontru Konsellu Konsultivu Munisipál karik hato’o hela ida-ne’e para halo kompleta uma ida-ne’e, tanba ema ho defisiensia barak mak hakarak eskola, barak ma hakarak hetan oportunidade”, nia hato’o.
Administradór Postu Administrativu Maliana, Augusto Caetano, hodi naran Governu lokál agradese ba Austrália no parseiru sira ne’ebé apoia konstrusaun sentru formasaun ne’e.

Nia husu ba Pontu Fokál Defisiénsia iha suku sira atu hatama sentru formasaun AHDRO iha planu dezenvolvimentu lokál hodi bele kompleta ekipamentu.
“Ita bele haree orsamentu poupansa ba projtu ruma iha karik, bele rekomenda mai iha ne’e hodi kompleta fasilidade ne’ebé dignu liután, tanba ita haree ema ho defisiénsia importante, lei garante ema hotu-hotu iha direitu hanesan”, katak.
Governu Austrália kontinua hatudu kompromisu atu serbisu hamutuk ho Timor-Leste iha setór edukasaun, saúde, inkluzaun sosiál, no igualdade jéneru, hodi garante ema hotu-hotu iha direitu hanesan atu asesu edukasaun no oportunidade ba moris di’ak liután.
Ezisténsia AHDRO atu fó advokasía ba ema ho defisiénsia, liuliu sira ne’ebé hela iha área remota, ne’ebé susar asesu ba informasaun, edukasaun, saúde no seluk tan.
Notísia relevante: EhD na’in-ualu husi ADTL hetan bolsa estudu bá Austrália
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora




