DILI, 04 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Rogério Araújo Mendonça, hateten iha etapa dahuluk ne’e SEFOPE, liuhusi programa Empregadór Seasonál Rekoñesidu (RSE, sigla inglés), haruka traballadór timoran na’in-10 ba servisu iha Nova Zelándia.
Notísia Relevante:
Nia hato’o agradesementu no apresiasaun ba Governu Nova Zelándia ne’ebé esforsu hodi realiza programa ida-ne’e ho durasaun mandatu fulan-hitu (7) to’o fulan-sia (9).
“Nune’e, ohin, marka istória boot ida iha Timor-Leste katak ita sempre iha esperansa ba joven sira oinsá polítika Governu hodi bele redús taxa dezempregu iha rai-laran, hanesan iha tinan 2009 SEFOPE estabelese ona MoU ho Governu Korea. Iha tinan 2012, SEFOPE kontinua asina akordu ho Governu Austrália, iha tinan 2023 Governu kontinua asina tan akordu ho Governu Japaun no iha tinan 2025 iha tan oportunidade ba Timor-Leste asina MoU ho Nova Zelándia,” Sekretáriu Estadu ne’e informa ba jornalista sira iha salaun City-8, Manleuana, ohin.

Tanba ne’e, nia husu nafatin ba traballadór sira-ne’ebé hetan ona oportunidade ida-ne’e hodi uza ho responsabilidade atu iha futuru bele atrai mós empregadór sira-nia interese hodi kontinua simu joven sira iha futuru.
“Lori SEFOPE nia naran, ha’u hato’o bom susesu ba ita-boot sira ne’ebé hetan ona kna’ar foun katak imi ba la’ó individu maibé reprezenta nasaun Timor-Leste nia identidade,” nia dehan.
Aleinde ne’e, nia mós husu ba joven sira seluk atu kontinua esforsu labele lakon oportunidade tanba programa RSE sei rekruta traballadór hamutuk 25.000 no iha tinan ida-ne’e sira sei kontinua tan halo rekrutamentu iha fulan-Marsu to’o Setembru.
Embaixadora Nova Zelándia ba Timor-Leste, Helen Tunah, hateten ohin loron importante tebes ba Timor-Leste no Nova Zelándia tanba etapa dahuluk programa RSE nian selesiona traballadór na’in-10 sei ba servisu iha Nova Zelándia.
“Ita-nia Governu konkorda ona atu implementa programa mobilidade laborál ida-ne’e atu apoiu nasaun ida-idak. Nune’e ho sistema ida ne’e sei ajuda aumenta rendimentu ba povu Timor-Leste no dezenvolvimentu abilidade servisu nian,” nia hateten.
Nia hatutan, ida-ne’e mak kompromisu ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian no sira hein katak sei kontinua apoiu iha tinan tuir mai, tanba sira iha kompromisu apoiu ema hptu hodi hetan susesu.
Iha biban ne’e, traballadór Marcos da Costa Dias sente kontente tebes tanba bele hetan oportunidade ida-ne’e liuhusi esforsu Governu rai rua ninia polítika.
“Tanba ne’e, ha’u sei hala’o servisu ho responsabilidade no kumpre tuir regra ne’ebé implementa iha Nova Zelándia. Ha’u mós sei esforsu atu servisu maka’as ba konstrusaun dezenvolvimentu nasaun no família,” nia dehan.
Entretantu, traballadór timoroan na’in-10 ne’e sei sei aranka ba Nova Zelándia iha loron 06 fulan-Fevereiru tinan 2026.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




