DILI, 13 Fevereiru 2026 (TATOLI) – ABC International Development (ID) koopera ho Embaixada Austrália iha Timor-Leste organiza Diálogu Dijitál Timor-Leste 2026, ho objetivu mak ko’alia kona-ba situasaun atuál mídia Timor-Leste nian, liga ho dezafiu no esperansa ba futuru iha transformasaun dijitál globál nia leet.
Programa ne’ebé hala’o, entre loron 13 no 14 Fevereiru ne’e, halibur jornalista, editór, xefe redasaun sira hodi diskute kona-ba utilizasaun intelijénsia artifisiál (IA), seguransa dijitál, viabilidade negósiu mídia nian, no kombate dezinformasaun.

Fiona Churchman husi ABC Dezenvolvimentu Internasionál esplika katak diálogu loron rua ne’e foka liu ba reflesaun kona-ba kondisaun atuál mídia Timor-Leste nian no pasu konkretu sira ne’ebé bele foti hodi garante kualidade jornalizmu kontinua to’o ba públiku.
“Ita hatene katak mundu mídia nian iha mudansa, ho AI, algoritmu sira, no plataforma dijitál oioin. Maski nune’e, jornalizmu ho kualidade tenke alkansa nafatin nia audiénsia. Ami hakarak diskute saida maka mídia Timor-Leste nian bele kontrola no implementa hodi buras iha futuru”, Fiona Churchman hateten iha salaun Maubara, iha Timor Plaza, ohin.
Nia hatutan katak durante diálogu ne’e peritu oioin husi Filipina, Indonézia, no Austrália marka prezensa hodi fahe esperiénsia sira kona-ba prátika di’ak liu iha sira-nia nasaun idaidak, inklui estratéjia sira sustentabilidade negósiu mídia nian, utilizasaun ferramenta dijitál sira no AI iha sala redasaun sira, no protesaun seguransa dijitál sira ba jornalista sira.
Peritu sira ne’ebé sai oradór iha diálogu ne’e mak IKathryn Raymundo, ne’ebé foku ba diskute monetizasaun no viabilidade negósiu mídia nian; Craig McCosker ko’alia kona-ba utilizasaun AI iha sala redasaun sira; Andre Yuris aborda kona-ba seguransa dijitál, no Mary-Louise Vince, ne’ebé ko’alia kona-ba introdusaun jornalizmu movel.

Prezidente Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL), Zevonia Viera, konsidera atividade ne’e hanesan oportunidade importante ida, liuliu ba joven jornalista sira iha era dijitál.
“Ita iha ona era dijitál. Asuntu barak espalla iha mídia sosiál no halo ema sai vulneravel, liuliu sira ne’ebé ho literasia dijitál limitadu. Treinamentu ne’e ajuda jornalista sira atu komprende kle’an liután literasia AI, analiza informasaun ne’ebé sirkula, no fó apoiu ba públiku hodi hetan informasaun ne’ebé kredivel,” nia hateten.
Nia mós hatutan katak komprende utilizasaun ferramenta sira hanesan ChatGPT bele ajuda jornalista sira halo peskiza no estudu kazu bainhira prepara relatóriu notísia.

Jornalista husi Neon Metin, David da Costa Gusmão, dehan formasaun ne’e relevante tebes ho nesesidade jornalista ohin loron. “Formasaun ida ne’e ajuda ha’u komprende matéria ne’ebé bele implementa diretamente iha serbisu fatin. Seguransa dijitál ne’e krusiál tanba ita moris iha era teknolojia no kada notísia ita-nia naran iha. Entaun, ami aprende oinsá atu proteje ita-nia identidade iha era dijital ida-ne’e”, nia hateten.
Aleinde diskusaun sira, atividade ne’e inklui mós sesaun prátika sira kona-ba jornalizmu móvel no halo mapa ba pasu sira tuirmai ba indústria mídia nasionál. Diálogu Dijitál Timor-Leste nian hanesan parte ida husi inisiativa rejionál ABC International Development nian, ne’ebé sei implementa iha nasaun ASEAN nian to’o Juñu 2026.
Notísia relevante: ABC ID reforsa kapasitasaun jornalista Tatoli iha Storytelling no Mobile Journalism
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





