BOBONARU, 19 Fevereiru 2026 (TATOLI)-Hahú husi Janeiru to’o segunda semana fulan-Fevereiru, Diresaun Servisu Saúde Munisipál Bobonaru rejista moras dengue afeta ba ema na’in-38 no pasiente hirak ne’e maioria rekupera.
Diretór Servisu Saúde Munisipál Bobonaru, Gil Bernardo Vicente, dehan to’o agora Munisípiu Bobonaru seidauk rejista pasiente mate tanba dengue, tanba maioria mai ho kazu leve no moderadu. Moras ne’e maioria afeta labarik ho idade tinan 15 mai kraik.
“Agora, ita-nia kazu loron ba loron aumenta ba 38, husi númeru ne’e kazu baixa 8, sira seluk ne’e mai observa depoiis sira fila, tanba mai ho kazu leve no balun moderadu”, nia informa iha Maliana.
Notísia relevante: Saúde Bobonaru apela ba inan-aman proteje labarik sira husi dengue
Tanba ne’e, daudaun pesóal saúde sira kontinua halo serbisu iha terrenu hodi halo promosaun no edukasaun saúde, fahe abate no halo fumigasaun ba área risku hodi hamate populasaun susuk Aedys Aegepty.
Rezidente iha Holsa, Manuel de Jesus, relata katak daudaun ne’e sira mós halo medida preventiva ho maneira rasik. “Labarik sira dadeer molok halimar no bá eskola, ami kose tiha mina ruma ka autan mak sira bá. Depois ami mós limpeja fo’er iha uma para susuk labele moris. Kalan ami toba iha moskiteireu laran, ami halo tuir saida mak saúde dehan tanba moras ne’e perigu ba ita, liuliu labarik ki’ik sira”, nia relata.
Moras dengue emorrájika hanesan moras ida-neʼebé kauza husi infesaun ho vírus dengue, ne’ebé tranzmite liuhusi tata husi susuk Aedes Aegypti ka Aedes albopictus. Moras ida-ne’e dalabarak mosu iha área tropikál no subtropikál, inklui Timor-Leste.
Tanba ne’e, atu prevene susuk nia tata, uza moskiteireu bainhira toba, uza faru liman-naruk no kalsa-naruk, uza repelente ba susuk, kontrola populasaun susuk nian liuhusi halo limpeza iha uma sorin, fakar bee sira-neʼebé iha vazu no roda laran ka lata ruma, mantein loron matan tama kuartu laran no labele soe foer arbiru.
Tratamentu dengue laiha ai-moruk espesifiku maibé kuidadu no importante atu prevene komplikasaun sira: deskansa sufisiente, hemu bee barak atu prevene dehidrasaun. Konsulta ho médiku ida atu monitoriza kondisaun liuliu se sintoma sira sai aat liután.
Notísia relevante: Ospitál Referénsia Maliana rejista pasiente dengue 28 no 21 rekuperadu
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora





