iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Waskita Karya hahú projetu konstrusaun pista iha aeroportu Komoro 

Waskita Karya hahú projetu konstrusaun pista iha aeroportu Komoro 

Waskita Karya hahú projetu konstrusaun pista iha aeroportu Komoro. Foto/MTK

DILI, 24 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelu, halo inspesaun bá iha projetu konstrusaun pista ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, Dili, ne’ebé responsabiliza husi empreza Waskita Karya.

Ministru hateten inspesaun ne’e halo tanba rona katak empreza hahú halo serbisu iha loron 20 Fevereiru, bainhira nia parte hala’o serbisu iha Japaun hodi asina kontratu ho empreza Toa Corporation kona-ba konsrusaun ba terminál pasajeiru foun ba aeroportu Komoro nian.

inistru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelu, halo inspesaun bá iha projetu konstrusaun pista ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato. Foto/MTK

“Ha’u mai halo inspesaun de’it, tanba iha ne’e sira serbisu iha zona tolu mak mean, kinur no matak. Ida zona matak ne’e bele serbisu loron, maibé zona mean ho kinur tenke serbisu kalan, tenke kuidadu, liuliu zona mean ne’e tanba komesa rabat uitoan ba pista. Maibé iha ne’e ANATL ho Autoridade Aviasaun Sivíl sira asegura katak serbisu ne’e la’o, maibé movimentu aviaun, operasaun aviaun, mós tenke la’o”, Miguel Manetelu dehan.

Governante ne’e espera katak empreza sei termina obra ne’e ho tempu ne’ebé determinadu, tanba tuir kontratu, totál ba runway no apron pakote ida husi Waskita nia resposabilida no bele finaliza iha Dezembru 2027. “Ida-ne’e prosesu ida, dalaruma temi hanesan ne’e, maibé bele bá to’o Janeiru-Fevereiru 2028”, katak.

Governante ne’e salienta katak fonte orsamentu ba konstrusaun ne’e mai husi Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (BAD) nian ho kontrapartida husi Governu no pakote ida ba Waskita Karya nia responsabilidade ne’e hamutuk millaun $72,5.

Lembra katak, iha loron 20 Maiu 2025, Governu halo lansamentu fatuk dahuluk ba dezenvolvimentu espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato Komoro Dili.

Konstrusaun aeroportu ne’e hanesan projetu estratéjiku nasionál ne’ebé envolve parseiru internasionál prinsipál tolu mak hanesan JICA kontribui ho subsídiu ida ho yen billaun 4,9 (besik millaun $37,5) ba konstrusaun edifísiu terminál pasajeiru modernu ida ne’ebé amigavel ba utilizadó

PT. Waskita Karya (Indonézia), liuhusi parseria ho PT Amtyhas, kaer obra ba espansaun pista no infraestrutura relasionadu ho orsamentu millaun $72,5, no mós jestaun projetu ho valór millaun $6,28.

Governu Austrália, liuhusi Fasilidade Finansiamentu Infraestrutura Austrália nian ba Pasífiku (AIFFP) fó hela empréstimu ida ho dólar millaun 45 no subsídiu ida ho dólar millaun 28,36. Fundu ne’e uza hodi harii instalasaun apoiu sira hanesan asesu estrada, estasionamentu, manutensaun, terminál kargo, fasilidade saúde, bombeiru, depozitu kombustivel, muru perímetru, no ponte Beto Tasi.

Aleinde ida-ne’e, Timor-Leste mós simu ona empréstimu ida ho montante millaun $135 husi BAD hodi finansia obra infraestrutura prinsipál sira hanesan alargamentu pista, taxiway, aventál, sistema iluminasaun, torre kontrolu, no edifísiu administrativu sira.

Notísia relevante: Empreza Waskita Karya mobiliza ekipamentu atu halo luan pista Aeroportu Komoro

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!