iklan

HEADLINE

SEI realiza enkontru ho Rede Referrál hodi halo identifikasaun ba vítima VBJ

SEI realiza enkontru ho Rede Referrál hodi halo identifikasaun ba vítima VBJ

Enkontru entre Sekretaria Estadu Igualdade (SEI) ho Rede Referrál hodi halo identifikasaun informasaun kona-ba vítima Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ). Imajen TATOLI/Osória Marques

DILI, 10 Marsu 2026 (TATOLI)—Sekretaria Estadu Igualdade (SEI), Tersa ne’e, realiza enkontru ho Rede Referrál hodi halo identifikasaun informasaun kona-ba vítima Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) atu oinsá halo advokasia ba dezafiu ne’ebé enfrentadu.

Diretór Jerál SEI, Armando da Costa hateten objetivu hosi enkontru ne’e atu oinsá bele halibur dadus vítima violénsia bazeia ba jéneru nune’e bele buka nia solusaun sira.

“Enkontru Rede Referrál ida-ne’e hanesan mekanizmu koordenasaun serbisu ida entre parseiru hotu ne’ebé serbisu ba kontra violénsia bazeia jéneru iha Timor Leste. Ita tau hamutuk hanoin sira ho nia rekursu sira liuliu atu haree kona-ba situasaun ka problema ne’ebé ita hasoru no diskute nia solusaun sira,” nia dehan ba jornalista sira iha salaun Maria Goretti, Obrigado Barracs, Kaikoli, Dili.

Diretór Jerál SEI subliña violénsia bazeia ba jéneru nu’udár violasaun direitu umanu no mós hanesan kauza no konsekuénsia husi relasaun podér ne’ebé lahanesan entre feto no mane, feto no labarik feto sira kontinua esperiénsia violénsia iha fatin barak no ho tipu oinoin.

Tuir nia katak Timor-Leste hanesan mós nasaun sira seluk ne’ebé enfrenta problema ida-ne’e sei hasoru dezafiu boot kona-ba violénsia ne’ebé mosu iha rai laran. Maibé, Timor-Leste halo ona progresu maka’as hodi responde ba violénsia bazeia ba jéneru inklui ratifikasaun ba konvensaun internasionál hanesan Konvensaun Halakon Forma Diskriminasaun Hotu-hotu Kontra Feto (CEDAW-sigla ingleza), Timor-Leste mós promulga Lei Kontra Violénsia Doméstika iha 2010 no hafoin dezenvolve Planu Asaun Nasional ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN-VBJ) ba tinan 2012-2014 no halo revizaun ba faze daruak tinan 2017-2021 no datoluk ba períodu tinan 2022-2032 hodi suporta implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika.

“Tanba ne’e ita presiza haforsa resposta hosi multisetorál ne’ebé kondena nune’e estabelese Rede Referrál hodi suporta vítima Violénsia Sexuál no Violénsia Bazeia ba Jéneru. Rede Referrál ne’e haforsa liutan hafoin estabelesimentu Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade liuhusi Dekretu Lei Nú. 7/2010 kona-ba Lei Kontra Violénsia Doméstika, artigu 15. Planu Asaun Nasional (PAN) ba VBJ faze dahuluk, Daruak iha pilár koordenasaun, Monitorizasaun no Avaliasaun tau enfaze ba kna’ar no responsabilidade ba Rede Referrál atu apoiu resposta ba VBJ,” nia esplika.

Nune’e mós, Diretora Programa Monitorizasaun Sistema Judisiáriu (JSMP-sigla ingleza), Ana Paula Marçal, sente kontente hodi partisipa iha enkontru ne’e hodi ko’alia kona-ba violénsia ne’ebé feto no labarik feto sira hasoru.

Diretora Programa Monitorizasaun Sistema Judisiáriu (JSMP-sigla ingleza), Ana Paula Marçal. Imajen TATOLI/Osória Marques

“Tanba, ohin sira mós ko’alia kona-ba informasaun barak liga ho violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé hasoru feto sira. Ida-ne’e di’ak tebes. Aleinde ne’e, hosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) ne’ebé ko’alia maka’as oinsá sosiedade sivíl tenke serbisu hamutuk ho rekomendasaun ne’ebé iha,” nia dehan.

Nia hatutan dezafiu barak liga ho tratamentu ba feto sira. tanba ne’e mak ohin enkontru ne’e SEI sei rekolla informasaun sira liuliu Planu Asaun Nasionál Violénsia Bazeia ba Jéneru hodibele submete ba Parlamentu Nasionál.

SEI rejistu kazu VBJ no abuzu sexuál

Iha 2025, Sekretaria Estadu ba Igualdade rejistu kazu violénsia bazeia ba jéneru hamutuk 1.182 no kazu abuzu sexuál hamutuk 249.

“Iha 2025 ita iha kazu hamutuk 1.182. Ida-ne’e ba kazu violénsia doméstika, nune’e mós ita iha kazu abuzu sexuál hamutuk 249. Tinan 2026 ne’e iha inísiu tinan entaun iha hela prosesu halibur dadus ba kazu sira-ne’ebé akontese husi ita-nia parseiru implementadór sira,” Diretór Jerál SEI, Armando da Costa haktuir.

Nia akresenta hosi kazu sira-ne’e SEI foti hotu husi pontu vogál sira no mós maihusi Polísia Vulneravel Person Unit (VPU) hosi munisípiu sira ne’ebé hein de’it tama tribunál.

Nune’e mós, Akademista Judite Dias Ximenes hateten kazu violénsia doméstika ne’e krime públiku, tanba ne’e sé de’it mak hetan tenke hato’o keixa.

“Enkoraja nafatin ba vítima sira katak baku feto ne’e la’ós bikan-kanuru mak tarutu maibé ne’e krime. Tanba ne’e, labele nonook maibé hato’o keixa bá polísia nune’e autór bele simu nia konsekuénsia,” nia tenik.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!