DILI, 23 Marsu 2026 (TATOLI) – Ekonomia Timor-Leste iha tinan 2025 rejista kreximentu 4,6% no projeta atu to’o 5% iha 2026, maski ida-ne’e sei enfrenta risku husi fatór esterna hanesan mudansa folin mina tanba funu iha Médiu Oriente.
Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés), Helder Lopes, informa iha ámbitu lansamentu Relatóriu Dezempeñu Ekonómiku Timor-Leste 2025 ho diálogu entre Governu no setór privadu katak rendimentu per kapita atinje $1.298, maibé sei ki’ik kompara ho nasaun sira iha ASEAN.
Helder Lopes hateten katak relatóriu ne’e importante atu fó informasaun ba públiku kona-ba dezempeñu ekonomia no avalia progresu iha 2025. Aleinde ne’e, analiza mós alvu estratéjiku Governu nian ba dezenvolvimentu ekonómiku.

Tuir nia, Governu trasa alvu prinsipál lima atu atinje durante mandatu mak kreximentu ekonómiku 5% kada tinan, inflasaun menus 4%, investimentu setór privadu sa’e 10%, reseita domestika atinje 15% iha 2028, no kria empregu barak ba joven sira.
Atu atinje alvu sira ne’e maka BCTL prepara estratéjia tolu hodi aliña ho Governu ninia planu prinsipál sira mak espansaun merkadu kréditu, promosaun ba dijitaliza servisu finanseiru sira no reforsa inkluzasaun finaseira atu asegura asesu ba ema hotu.
Relatóriu ne’e hatudu katak kreximentu ekonómiku 4,6% iha tinan kotuk tanba sustenta husi espansaun fiskál, aumentu konsumu uma-kain ne’ebé sa’e, no kontribuisaun moderadu husi setór privadu ne’ebé krexe liu 8%.
“Ita-nia ekonomia hahú rekopera no hatudu ninia reziliénsia, maibé iha ita-nia istória, kreximentu ekonómiku dezde 2022 iha resesaun ekonómika dala-haat tanba impase polítiku no fatór esternál sira. Nune’e ita nafatin iha tendénsia kreximentu ekonómiku ne’ebé pozitivu, husu atu evita impase polítiku akontese ita-nia rai”, Helder hateten iha Sentru Konvesaun Dili, ohin.
Nia adianta mós katak durante tinan tolu ikus ne’e tamañu ekonomia nasionál kontinua sa’e, maski sei ki’ik, menus husi billaun $2. Iha 2016, ekonomia pur volta billaun $1,6, no presiza tempu naruk atu rekupera to’o ultrapasa nivel antes krise iha 2024.

Relatóriu ne’e mós subliña katak ekonomia Timor-Leste sei domina husi setór públiku, no mudansa iha setór ida-ne’e bele afeta diretamente dezempeñu ekonomia nasionál.
Iha parte seluk, investimentu setór privadu kontribui ba kreximentu ekonómiku 2025 ho totál millaun $161.2, ne’ebé mai husi empreza privada, negósiu uma-kain sira no inventáriu sira.
Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hateten katak diálogu entre Governu no setór privadu importante atu muda futuru ekonomia nasaun, atu harii ekonomia ida ne’ebé la’ós Estadu mak impulsiona mesak, maibé mós ho enerjia, inisiativa no investimentu husi povu tomak.
Xefe Governu dehan iha tinan sira foin hahú independénsia, nasaun tenke garante pás no harii Estadu ida. “Ita halo ida-ne’e iha frajilidade laran, ho rekursu limitadu no ho fitar boot husi konflitu ne’ebé to’o ohin loron sei eziste iha ita-nia sosiedade. Maibé, kompreende katak frajilidade la’ós kondisaun ida ne’ebé permanente. Hanesan buat ida ne’ebé bele ultrapasa ho uniaun no esforsu kontínua”, katak.

Nia realsa, iha 2005, kria Fundu Petrolíferu atu asegura katak rikusoin ne’ebé maihusi rekursu naturál bele jere ho forma responsavel ba interese povu nian no ba tempu naruk.
“Ita entrega Jestaun Fundu Petrolíferu ne’e iha ita-nia Banku Sentrál nia liman, ne’ebé hatudu importánsia knaar boot ne’e. Dezde ninia kriasaun, Banku Sentrál jere fundu ne’e ho profisionalizmu no transparénsia”, dehan.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




