iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

BNCTL no ANZ apoia proposta Lei Sistema Finanseira no aprezenta preokupasaun

BNCTL no ANZ apoia proposta Lei Sistema Finanseira no aprezenta preokupasaun

Prezidente Konsellu Administrasaun BNCTL, Januário da Gama.

DILI, 26 Marsu 2026 (TATOLI)- Komisaun C iha Parlamentu Nasionál ne’ebé Trata Asuntu Finansa Públika, rona opiniaun husi Banku Nasionál Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés), banku ANZ kona-ba proposta Lei númeru 22/VI(2a)-Rejime Jerál Sistema Finanseira no Atividade Bankária.

Prezidente Konsellu Administrasaun BNCTL, Januário da Gama, hateten proposta lei ne’e hatuur kondisaun ida ne’ebé importante tanba durante tinan 20-resin banku hotu iha rai-laran utiliza regulamentu UNTAET númeru 8/2002 hodi halo serbisu finanseiru no atividade bankária iha Timor-Leste.

Hodi fó prespetiva inisiativa lejizlativa ne’e reflete ba funsionamentu banku nian, organizasaun, estatutu no jestaun ne’ebé presiza halo aliña ho artigu sira ne’ebé introdús iha lei referida.

“Ami mai ho perspetiva ida katak, to’o ona tempu halo dinamizasaun no atualizasaun ba iha enkuadramentu legál, kona-ba sistema finanseira no atividade bankária nian, hodi bele reflete loloos padraun internasionál nian, tanba estabelesimentu banku sira sujeita no monitorizasaun husi parte esterna, halo kualifikasaun, lejítima, dezempeñu, funsionamentu banku nian’”, nia hateten hafoin ramata audiénsia iha Parlamentu, ohin.

Hodi hato’o iha proposta lei ne’e atu haree kapitál ne’ebé rekere bainhira banku ida atu estabelese, tanba nota kondisaun ne’e importante atu kualifika no komprova banku ida ninia kapasidade finanseira no sustentabilidade tenke inisia ho forte.

Haree mós tratamentu entre banku públiku ho privadu, tenke haree didi’ak estabelesimentu banku públiku ne’e rasik, nune’e labele lakon ninia sentidu iha kontribuisaun kapitalizasan ekonomia rai-laran.

“Espíritu ida-ne’e tenke reflete iha proposta lei ne’e, hodi fó biban nafatin ba BNCTL iha oportunidade atu inzenta iha ita-nia ekonomia rai-laran, liuhusi produtu no servisu ne’ebé banku iha”, dehan.

Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun C, Cedelízia Faria dos Santos, reforsa audiénsia ne’e parte sira hotu konkorda tenke iha duni lei ne’e.

Durante audiénsia, parte ANZ hato’o preokupasaun iha proposta lei ne’e rekere atu estabelese banku presiza iha kapitál millaun $25. “Tuir sira boot liu, maibé kontráriu husi banku timoroan sira hanesan BNCTL konkorda. No sira mós preokupa, bainhira lei ne’e tama vigór, banku sira agora kapitál uluk lei fó millaun $2 sira tenke aumenta lalais kapitál ba millaun $25”, nia haktuir.

Aliende ne’e, banku sira tenke iha fundu rezerva boot ida, tanba iha banku dalaruma sempre mosu problema iha dalan klaran tama ba bankarota no iha funsionáriu no kréditu barak.

Bainhira lei ne’e vigora, banku sira presiza tranzasaun sira hotu ho eletrónika, no viola mak iha sansaun. “Ami husu sira atu fó pareser eskrita, ba preokupasaun sira kada artigu, hodi iha diskusaun espesialidade bele husu klarifikasaun husi Ministériu Finansa no BCTL, bele halo alterasaun ba artigu sira ne’ebé sira sente todan”, katak.

Proposta lei ne’e ho objetivu atu moderniza no hametin kuadru legál ne’ebé regula sistema finanseira nasionál, ho énfaze espesál ba atividade bankária, hodi substitui rejime ne’ebé daudaun vigora.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2026/03/25/banku-mundial-no-bad-aprezenta-hanoin-kona-ba-proposta-lei-sistema-finanseira/

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!