DILI, 15 Abríl 2026 (TATOLI) – Prezidente Komisaun G, ne’ebé trata Asuntu Edukasaun, Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Armando Lopes, esklarese katak Governu no Parlamentu Nasionál (PN) hamosu proposta lei númeru 24/VI (3.ª) – Rejime Jurídiku ba Prátika Arte Marsiál – la’ós ho intensaun hodi buka votu iha tempu besik eleisaun.
Afimasaun ne’e mosu hodi responde ba espekulasaun balun ne’ebé hateten katak PN no Governu kria dilplama referidu relasiona ho eleisaun prezidensiál no poder lokál ne’ebé sei akontese iha 2027, tuir kedas lejislativa iha tinan tuir mai, hodi buka votu. Maibé, objetivu husi inisiativa ne’e hodi bele regula prátika arte marsiál, atu nune’e grupu arte marsiál no rituál sira bele kontribui ba formasaun karáter membro sira nian.
“Sei halo intensaun di’ak. Tanba lei ida ne’e ba bein-estar dezenvolvimentu nasaun nian,” Armando Lopes hateten iha Parlamentu, ohin.
Deputadu sira iha komisaun ohin kontinua hetan briefing husi parte legál kona-ba diploma ne’e hodi entende di’ak liután, molok avansa ba debate iha faze espesialidade.
Lembra katak iha loron 01 Abríl liubá PN liuhusi reuniaun plenária, aprova ona proposta lei númeru 24/VI (3.ª) iha faze jeneralidade ho votu a favór 38, kontra 0 no abstensaun 16.
Ho aprovasaun ne’e meza Parlamentu hatún hikas proposta lei ne’e ba Komisaun G hodi halo diskusaun iha faze espesialidade ba kada artigu hamutuk ho Komisaun A no B.
Iha intervensaun inisiál, Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, esplika katak proposta lei ne’e nia objetivu prinsipál atu kria rejime jurídiku ida hodi promove seguransa valór étiku atu prevene risku ne’ebé asosiadu ho arte marsiál iha Timor-Leste.
No arte marsiál foku liubá nia objetivu prinsipál maka desportivu, lei ida-ne’e aplika ba sentru no klubu arte marsiál iha territóriu laran.
“Inkopatibilidade iha arte marsiál ne’e iha artigu ida hodi garante étika no prezervasaun ba imparsialidade bainhira instrumentu órgaun Estadu sira balun hala’o sira-nia responsabilidade,” nia hato’o.
Hodi salienta katak inkompatibilidade ne’e ko’alia liu kona-ba militár, polísia, majistradu, ofisiál justisa no mós funsionáriu públiku no ajente sira administrasaun públika nian.
Prinsípiu fundamentál husi lei ne’e maka seguransa públika katak prioridade ba manutensaun ordem públika hodi kombate komportamentu violentu asosiadu ho arte marsiál prezerva direitu asosiasaun tuir limite legál ne’ebé iha.
Nia hateten devér husi klubu sira tenké fó hatene kona-ba sira-nia fin loloos ne’e saida no sira labele integra-aan iha kualker asosiasaun ka movimentu polítiku, tenke iha sertifikasaun ba treinadór no grarante ambiente ne’ebé seguru ba alunu sira.
“Tenke rejistu no atualiza rejistu sira no tenke respeita norma no seguransa Estadu nian, inklui devévr ba pratikante sira no devér Estadu nian, nune’e mós penalidade bainhira mosu irregularidade iha implementasaun,” nia dehan.
Notísia relevante: Parlamentu aprova proposta Lei Prátika Arte Marsiál
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Isaura Lemos de Deus




