BOBONARU, 12 Maiu 2026 (TATOLI) – Komunidade husu ba Sentru Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (CSSI, sigla portugés) Delegasaun Territoriál Munisípiu Bobonaru atu koordena ho família defisiénsia mentál ho naran koñesidu “Rambo” atu bá halo tratamentu saúde iha Sentru Reabilitasaun Mentál Laklubar, munisípiu Manatutu.
Sidadaun ne’e orijen husi postu administrativu Kailaku no kada loron sempre la’o ain husi Kailaku bá kapitál Maliana, liuliu ih área Ritabou, Raifun no Merkadu Maliana.
Rezidente iha Maliana, Mariano de Araújo, hateten Governu presiza asegura sidadaun ne’e iha fatin dignu tanba durante ne’e nia bá-mai lori ho arma branka hanesan rama-au, ne’ebé bele lori risku ba komunidade.
Notísia relevante: MSSI sei lori sidadaun moras mentál ida hosi Maliana ba tratamentu iha Laklubar
“Se la asegura, tempu ida nia moras ne’e aumenta maka’as bele hakanek no oho ema, tanba nia lori rama kroat barak bá-mai Maliana laran. Dadeer no loraik bá-mai iha estrada boot ne’e, lori sasán kroat. Di’ak liu ita bá kura tiha nia moras ne’e, tanba ami akompaña vídeo balun ema tau iha Facebook, maun ne’e matenek, nia bele ko’alia lia-inglés no portugues”, Mariano hateten ba Tatoli, iha Maliana, ohin.
Negosiante iha merkadu Maliana, Eugénia de Jesus Soares, mós dehan katak komunidade sente ta’uk no trauma maski sidadaun ne’e la agresivu, seidauk hakanek ema no estraga sasán ruma.
“Nia baibain tama merkadu laran, lori rama kroat, balun nia tau iha kotuk no balun kaer iha liman. Kuandu ami hetan ona la’o sees de’it tanba hare nia oin si’ak. Nia la’o ko’alia mesak, no ami hanoin se nia la sadar bele tiru ema, liuliu labarik ki’ik sira bá eskola ne’e”, nia realsa.
Relasiona ho kestaun ida-ne’e Diretór CSSI Bobonaru, Acácio Barreto, konfirma katak durante ne’e sentru halo ona koordenasaun ho família atu koopera hodi tranporta sidadaun rne’e bá Laklubar, maibé to’o agora seidauk hetan resposta.
“Nia dala barak tama merkadu laran ho rama kroat, balu nia tau iha kotuk no balu kaer iha lima. Bainhira ami hare nia, ami ses de’it tanba tauk. Nia la’o ko’alia mesak no ami hanoin katak se nia la sadar bele halo buat ruma ba ema seluk, liu-liu labarik ki’ik sira ne’ebé lori dalan ba eskola,” nia dehan.
Acácio subliña katak CSSI responsabilidade atu tau-matan ba kazu sira hanesan ne’e, maibé kooperasaun husi fámilia importante ba prosesu tratamentu no rekuperasaun.
“Ami sei nafatin buka dalan para lori bá Laklubar, maibé ami mesak labele, presiza família nia apoiu tanba ne’e importante tebes. Ita lori bá iha ne’ebá família ida tenke hein para bele motiva nia, nia bele rekopera no mai halo serbisu hanesan baibain”, katak.
Acácio husu ba komunidade atu lebele goza no halo diskriminasaun ba sidadaun ho difisiénsia mentál.
Durante ne’e, CCSI Bobonaru lori ona sidadaun defisiente mentál na’i- rua ho naran koñesidu “Nandu Pinki” no “Mali Holsa” bá halo tratamentu iha Laklubar. Rezulta hatudu katak “Nandu Pinki” konsege rekopera no agora halo aktividade normál, enkuantu “Mali Holsa” seidauk rekopera tanba falta família nia apoiu no tau-matan.
Tuir dadus husi CCSI Bobonaru, dauddaun rejista sidadaun ho defisiénsia mentál hamutuk 20 ema 20-resin. Balun durante ne’e hetan ona apoiu ai-moruk liususi serbisu hamutuk entre CSSI no Sentru Saúde Mentál São Bento Meni iha suku Lahomea.
Notísia relevante: Bobonaro iha ona Sentru Saúde Mentál
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora




