DILI, 25 Maiu 2026 (TATOLI) – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, destaka diplomásia parlamentár hodi fortalese serbisu kooperasaun iha Asembleia Inter-arlamentár ASEAN nian (AIPA) hodi haree dezafiu atuál hanesan mudansa klimátika, luta hasoru dezigualdade, no dezenvolvimentu dijitál.
Fernanda Lay hato’o kestaun ne’e iha marjen Executive Briefing husi delegasaun AIPA iha Parlamentu, ohin.
Parlamentu sira iha knaar tolu – halo lei hodi transforma vontade polítika iha realidade vinkulativa; transforma kompromisu sira iha direitu sidadaun no knaar fiskalizasaun hodi haree rezultadu implementasaun serbisu ezekutivu nian; no reprezenta podér lian (povu nia lian).
“Ida-ne’e lori konversa rejionál perspetiva ba diplomasia, nune’e parlamentu sira iha papél importante hodi haree mós dezafiu sira ohin loron hasoru, halo advokásia, haree lejizlasaun, no medida sira hodi hato’o rekomendasaun ba ezekutivu tau atensaun iha polítika públika sira. Dezafiu ne’ebé enfrenta-alterasaun klimátika, dezigualdade, presaun demográfika, konsentrasaun aselerada podér dijitál”, Fernanda Lay dehan.
Turi nia, dimensaun parlamentár ASEAN iha prezensa koletiva no demokrasia hodi defende ASEAN ne’ebé sustentavel no demokrátika, konstrui husi asembleia ne’ebé envolve feto, inklui komunidade rurál no vuneravel.
“Parlamentu presiza iha kotuk bainhira Governu negosia akordu komersiál, memorandu entendimentu no seluk tan, hodi haree rezultadu implementasaun sira”, dehan.
Nia mós partilla Timor-Leste nu’udar país joven iha ASEAN hodi kontinua aprende no defende kreximentu inkluzivu iha dezenvolvimentu.
Iha sorin seluk, Sekretáriu-Jerál AIPA, Chem Widhya, hateten AIPA hanesan instituisaun parlamentár ida ne’ebé nu’udar plataforma diálogu, kooperasaun no responsabilidade koletiva entre parlamentár ASEAN hodi promove pás, estabilidade, Estadu direitu, responsabilidadenu’udar reprezentante povu, igualdade, governasaun di’ak, no dezenvolvimentu inkluzivu.
Nia dehan iha tempu ne’ebé agora rejiaun ne’e kontinua haree navegasaun jeopolítiku kompleksu, dezafiu ekonómiku no sosiál, diplomasia parlamentár sei esensiál nafatin iha hametin konfiansa ba malu, hametin sentralidade ASEAN nian. “No asegura katak, kooperasaun iha ita-nia rejiaun rasik no iha li’ur kontinua hatán ba ita-nia povu nia aspirasaun”, afirma.
Sekretáriu ne’e elójia partisipasaun Timor-Leste nian iha AIPA iha signifikasaun istórika no institusionál ne’ebé kle’an ba komunidade parlamentár. “Ne’e halo família ASEAN no ita-nia Asembleia sai riku liután. Parlamentu ida-ne’e mós tradús evolusaun kontinua husi AIPA hanesan inkluzivu no reprezentativu Asembleia Parlamentar rejionál”, katak.
Nia hateten Timor-Leste nia esperiénsia, perspetiva no kompromisu ne’ebé metin ba rejiaun, kooperasaun sei halo deliberasaun parlamentár sai riku liután iha AIPA no kontribui maka’as ba buat ne’ebé di’ak liután iha rejiaun ba dame no prosperiedade.
Sekretariadu AIPA iha kompromisu tomak atu apoia Timor-Leste iha viajen importante no istórika ida-ne’e.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




