DILI, 23 Juñu 2026 (TATOLI)—Tenente-Jenerál, Falur Rate Laek, konsidera Antigu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo” ema ne’ebé kualidade liu, pasiénsia no umilde.
“Ninia kualidade di’ak liu mak maski iha diferensa ka problema barak, nia sempre ho pasiénsia no umildade. Entre lideransa timoroan hotu-hotu, nia mak ema ida-ne’ebé nunka buka benefísiu pesoál ka rikusoin ba an rasik iha rai livre no independente ida-ne’e,” Falur dehan ba jornalista sira iha Faról, Dili, Tersa ne’e.
Falur haktuir Saudozu Lú Olo ninia legadu di’akliu mak rua: dahuluk, pasiénsia; daruak, unidade. Nia lakohi uza nia pozisaun atu sai riku bainhira povu sei kontinua luta ba moris-di’ak no bem-estar.
“Nia ne’e ami família, no depoiz dezde vida juventude ami eskola hamutuk. Depoiz, iha tempu joven, ami halo funu hamutuk, rezisténsia hamutuk no susar mós hamutuk. Hafoin ne’e mai ukun-an no harii nasaun hamutuk. Sentimentu ne’e la’ós ki’ik, sentimentu boot ida. Maibé, ida ne’e mak siklu moris ema nian iha mundu ne’e. Ne’ebé, bainhira balun troka jerasaun, ita hotu-hotu tenke simu. Ita la aumenta triste, maibé ita hakarak katak ninia klamar bele bá iha fatin di’ak no legadu ne’ebé nia husik hela ne’e ita lori halo referénsia nafatin ba jerasaun sira tuirmai,” nia hato’o.
Tenente Jenerál dehan moris ida-ne’e objetivu úniku ne’ebé ema hotu sei alkansa mak mate. Ida-ne’e inkestionavel.
Notísia relevante: Estudante sira simu kadáver Antigu Prezidente Lú Olo ho halerik
“Ha’u iha enkontru liuhusi dalan oioin no akompaña hela mensajen sira-ne’ebé nia haruka mai. Iha momentu difísil liu, nia haruka mensajen ida mai ha’u hanesan mensajen ikus. Maibé, agora ha’u hatene katak ha’u la konsege lee hotu tiha, tanba depoiz nia apaga fali. Nia iha ona ospitál laran bainhira haruka mensajen ne’e.Agora susar atu hatene loloos saida mak nia hakarak hato’o,” nia haktuir.
Nune’e, nia konsidera Saudozu Lú Olo hanesan irmaun, kompañeiru, kamarada iha ai-laran.
“Ha’u konsidera nia hanesan ha’u nia irmaun, kompañeiru, kamarada, ema ne’ebé akompaña ha’u iha situasaun difísil liu. Iha tempu funu, ami rua la hasoru malu liu fali ami-nia maun-alin rasik ka ami-nia família rasik. Uluk, ami kle’ur ona la hasoru malu, la tur hamutuk. Entaun, ha’u halo proposta ida atu ami hasoru malu iha enkontru informál ida, atu fó fali esperansa ba malu, fó hanoin ba malu kona-ba saida mak ami tenke halo hamutuk. Tanba buat hotu-hotu uluk mak sofrimentu koletivu, luta koletivu no vitória koletivu,” nia akresenta.
Tanba ne’e, biban Falur rekomenda ba Ministériu Saúde atu fó asisténsia másima ba rezisténsia nia saúde.
“Ha’u hanoin katak veteranu sira merese asisténsia barak. Ita labele nega ida-ne’e. Governu sira husi Governu dahuluk to’o governu daruak, datoluk no agora Governu Dasiak halo esforsu barak. Balun sei moris, balun tenke mate, balun la’o ain no depoiz filamai ho kadeira roda. Maibé, esforsu sira-ne’ebé halo ona labele nega,” nia dehan.
“Agora, buat ne’ebé ema hein mak dezenvolvimentu iha área saúde bele la’o di’ak no lalais iha Timor-Leste, nune’e la presiza sa’e aviaun bá rai seluk atu buka tratamentu. Ita hakarak ema bele hetan tratamentu di’ak iha ninia rain rasik, no bele mate di’ak ka moris di’ak iha ninia rain rasik. Ida-ne’e mak ha’u-nia hakarak,” Tenente Jenerál hatutan.
Falur haktuir nia rona husi médiku sira katak problema prinsipál mak korasaun. Antes ne’e, iha loron 23 Maiu, nia mai kumprimenta antes Lú Olo bá halo tratamentu. Nia ko’alia di’ak hela, maski iha problema uitoan ho ninia fuan ne’ebé presiza operasaun.
“Depoiz operasaun ramata no hadi’a tiha, ami hotu kontente. Maibé, agora nia atu bá, nia la’o di’ak hela, ami hamnasa iha baranda, ami ko’alia di’ak hela. Depoiz nia filafali mai ho kadeira roda. Ida-ne’e realidade ida ne’ebé ita tenke simu,” Falur dehan.
Aleinde ne’e, nia tenik, nu’udár Xefe Estadu-Maiór Jenerál ne’ebé daudaun atu reforma husi instituisaun moderna F-FDTL, hakarak husu sira-nia opiniaun kona-ba oinsá atu halo aktu simbóliku ruma ne’ebé simboliza istória resente luta libertasaun nasionál nian, atu sai hanesan legadu ba jerasaun foun sira, atu sira bele hatene no komprende no labele repete sala sira-ne’ebé labele halo.
“Iha ha’u-nia preparasaun ba reforma, ami ko’alia buat barak, asuntu barak kona-ba nasaun. Ami haruka kombatente no veteranu sira, eis-titulár sira no lideransa balun atu ko’alia hamutuk. La’ós kona-ba ami-nia família de’it, maibé kona-ba preokupasaun boot liu mak seguransa no defeza estratéjika ita-nia rai nian,” Falur informa.
Iha momentu ida-ne’e, nia parte agradese de’it ba komponente hotu-hotu tantu Governu, instituisaun saúde sira, veteranu sira, FRETILIN, família, komunidade no ema hotu ne’ebé fó nia kontribuisaun.
“Ba imi jornalista sira mós, ha’u agradese imi-nia esforsu. Dalaruma imi akompaña situasaun ne’ebé ema seidauk hatene, depoiz imi fó-sai informasaun ba públiku atu ema hotu bele komprende no ajusta ba nesesidade sira-ne’ebé iha,” nia hakotu.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




