Top

Timor-Leste no Xina selebra aniversáriu Ezersítu Libertasaun Povu Xina ba dala-99 iha Díli

Photo: TATOLI/Camilio de Sousa

DÍLI, 30 Jullu 2026 (TATOLI) – Embaixada Repúblika Populár Xina iha Timor-Leste, Kinta ne’e, selebra aniversáriu Esersítu Libertasaun Povu Xina (People’s Liberation Army – PLA) ba dala-99, iha edifísiu Embaixada Xina, Díli.

Iha serimónia ne’e, Senior Colonel Miao Haijun hateten katak PLA hahú iha loron 1 Agostu 1927, ne’ebé konsidera nu’udar pontu hahú ba formasaun ezersítu povu Xina nian, ho lideransa husi Partidu Komunista Xina (CPC).

Nia dehan, durante tinan 99 nia laran, PLA hala’o papel importante iha luta ba independénsia nasionál no libertasaun povu Xina, no depois kontribui ba dezenvolvimentu nasaun, bem-estar povu no hametin dame iha nivel internasionál.

“Protesaun ba soberania nasionál no integridade territóriu mak devér fundamentál ba forsa armada hotu. Iha tinan sira ikus ne’e, PLA kontinua promove reforma no inovasaun atu moderniza defeza nasionál no aumenta kapasidade operasionál. Ami iha konfiansa atu kontinua fó kontribuisaun ba dame no estabilidade mundiál,” dehan Miao.

Nia mós hateten katak Xina haksolok haree progresu ne’ebé Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hetan durante tinan sira ikus, liuliu iha área modernizasaun militár no protesaun ba soberania, integridade territóriu no interese marítimu Timor-Leste nian.

Tuir nia, amizade entre Xina no Timor-Leste kontinua sai metin liu tan ho interasaun polítika nivel aas no konfiansa mútua ne’ebé aumenta iha tinan sira ikus.

“Ba oin, ami sei kontinua aprofunda kooperasaun prátika iha área defeza atu hametin parseria estratéjika komprensiva entre nasaun rua. Ami mós sei servisu hamutuk atu enfrenta dezafiu seguransa globál no promove dame no dezenvolvimentu komún,” nia hateten.

Iha serimónia hanesan, Ministru Defeza, Kontra-Almirante Donaciano do Rosário Gomes “Pedro Klamar Fuik”, lori Governu Timor-Leste nia naran, hato’o parabéns ba aniversáriu PLA ba dala-99 no agradese ba apoiu kontinuu husi Governu Xina no PLA ba Timor-Leste.

Nia dehan apoiu ne’e inklui modernizasaun F-FDTL, dezenvolvimentu kapasidade téknika, programa formasaun militár, apoiu lojístiku no dezenvolvimentu infraestrutura, inklui projetu ospitál militár.

Ministru Defeza subliña katak kooperasaun iha área defeza no seguransa entre Timor-Leste no Xina la’ós de’it relasaun diplomátika normal, maibé sai instrumentu importante ida atu promove dame, estabilidade no dezenvolvimentu nasionál.

Pedro Klamar Fuik mós reafirma katak Timor-Leste sei nafatin kaer metin ba prinsipiu diplomasia, diálogu no respeitu ba soberania nasaun sira, maski mundu oras ne’e enfrenta konflitu no tensaun iha fatin oioin.

Nia aproveita oportunidade ne’e atu hato’o parabéns ba komandante no membru PLA hotu, no rekoñese kontribuisaun esersítu Xina nian iha misaun manutensaun dame Nasoins Unidas no asisténsia umanitária iha rai barak.

“Parseria entre PLA no F-FDTL la’ós de’it kooperasaun baibain, maibé parseria estratéjika ne’ebé importante ba futuru. Iha kontestu dezafiu seguransa ne’ebé sai kompleksu liu tan, parseria ida-ne’e hatudu kompromisu hamutuk atu promove dame, estabilidade no seguransa marítima no terrestre iha rejiaun Ázia-Pasífiku,” dehan Pedro Klamar Fuik.

Nia hatutan katak kooperasaun refere ajuda F-FDTL atu kontinua hametin kapasidade institusionál hodi proteje soberania nasionál, responde ba dezastre naturál no enfrenta dezafiu umanitáriu sira

Jornalista: Camilio de Sousa
Editór: Filomeno Martins

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!