Top

Esperansa no dezafiu reál kona-ba futeból iha Timor-Leste

Hakerek-na’in: Hortencio Sanchez

Introdusaun

Bainhira ita ko’alia kona-ba futeból iha Timor-Leste, buat dahuluk ne’ebé mai iha ita-nia hanoin mak paixaun. Paixaun ne’ebé boot tebes.

Iha loron domingu, iha kampu rai-henek iha munisípiu hotu, labarik sira hakarak ka lakohi sei hamutuk tebe bola. Sira la hein uniforme foun. Sira la hein sapatu marka. Sira joga tanba sira gosta. Tanba futeból mak sira-nia favoritu husi desportu hotu.

Ne’e mak rikusoin boot liu ne’ebé ita iha. Rikusoin umanu. Rikusoin talentu ne’ebé seidauk refinadu maibé iha poténsia.

Pasu pozitivu sira ne’ebé la’o ona

Iha tinan ikus nia laran ita haree mudansa balun. Federasaun Futebol Timor-Leste, FFTL, hahú investe iha baze.

Ezemplu klaru mak formasaun ba treinadór na’in-24 husi Asosiasaun Munisípiu ne’ebé foin remata. Treinadór sira ne’e agora fila ba sira-nia Munisípiu ho koñesimentu foun husi FIFA. Sira agora hatene oinsá atu treina labarik kiko’an sira ho métodu ne’ebé loos.

FFTL mós kria ona programa Copa Juvenil sub-15 no sub-17 ba Mane no Feto. Ne’e importante tebes. Tanba jogadór boot la moris iha kalan ida. Sira presiza kompetisaun, presiza derrota, presiza vitória husi ki’ik.

Ne’e hotu sinál d’iak. Sinál katak ita la’ós para de’it iha ko’alia.

Maibé dezafiu reál sei aat

Maski nune’e, se ita onestu ba malu, dezafiu sira sei boot liu ita-nia susesu ki’ik sira.

Problema dahuluk mak infraestrutura. Oinsá treinadór ida bele aplika matéria modernu se nia laiha kampu ne’ebé dignu? Oinsá labarik ida bele dezenvolve nia talentu se nia treina iha rai-henek no bainhira udan mai kampu sai debu?

Problema daruak mak kontinuidade. Formasaun loron lima ne’e di’ak. Maibé depois? Iha monitorizasaun ka la’e? Iha orsamentu ba treinadór sira atu kontinua servisu iha munisípiu ka la’e? Se lae, koñesimentu ne’e sei mate de’it.

Problema datoluk mak mentalidade. Ita seidauk trata futeból hanesan profisaun. Ba joven barak, futeból sei hanesan hobby. Ba klube barak, jestaun sei hanesan família nian. Ita presiza muda ne’e ba negósiu, ba disiplina, ba planu longu prazu.

Oinsá  dalan ba solusaun?

Ha’u hanoin solusaun ne’e simples maibé presiza vontade forte.

Dahuluk, Governu no setór privadu tenke haree futeból la’ós hanesan gastu, maibé hanesan investimentu. Investimentu ba saúde, ba turizmu desportu, ba prevensaun ba problema sosiál. Kada munisípiu presiza kampu ida-ne’ebé di’ak, maski ki’ik.

Darua, FFTL presiza nafatin hametin liña ho Asosiasaun Treinadór sira. La’ós fó formasaun no husik de’it. Presiza tuun ba baze, haree direita, fó apoiu ekipamentu ki’ik-oan hanesan bola no seluktan.

Datolu, ita hotu tenke muda mentalidade. Inan-aman tenke apoia oan sira atu joga ho disiplina. Media tenke fó espasu liu ba liga lokál, la’ós ko’alia de’it kona-ba liga Europa. Negósiu sira tenke haree oportunidade atu sponsoriza klube lokál.

Futeból hanesan espellu nasaun nian

Futeból iha Timor-Leste boot liu jogu minutu 90 nian.

Futeból hanorin ita kona-ba serbisu ekipa. Hanorin ita respeitu ba regra. Hanorin ita katak vitória mai husi esforsu, la’ós husi sorte.

Se ita konsege dezenvolve futeból ho di’ak, ita sei la’ós de’it iha Seleasaun Nasionál ne’ebé forte. Ita sei iha jerasaun joven ne’ebé saudavel, disiplinadu, no orgullu ba sira-nia rai.

Ita hotu hatene Timor-Leste iha talentu. Agora pergunta mak: ita iha korajen atu kuda no rega talentu ne’e to’o nia sai ai-hun bo’ot ka lae?

Tanbasá ita sempre lakon iha jogu internasionál

Timor-Leste nia Selesaun Nasionál futeból iha talentu no luta-na’in nia espiritu. Maibé bainhira to’o jogu internasional, ita dala barak susar atu kompete.

Ne’e la’ós tanba jogadór sira la esforsu. Maibé tanba iha fallansu estrutural sira ne’ebé ita tenke hadi’a agora.

Preparasaun la sufisiente no la konsistente

Fallansu ne’ebé ita haree, ita tama jogu ho kondisaun fíziku no taktika ne’ebé menus kompara ho nasaun sira seluk.

Kampu treinamentu sentralizadu: Governu no  FFTL presiza kria sentru treinamentu permanente ida. Jogadór sira bolu 3 fulan antes kompetisaun, la’ós bolu 2 semana de’it.

Jogu amigavel regulár: Tenke organiza jogu hasoru klube no nasaun ASEAN kada fulan. La bele hein de’it to’o AFF Cup mak joga.

Nutrisionista no Fizioterapeuta: Seleasaun Nasionál presiza ekipa kompletu. La’ós treinadór no jogadór de’it.

Problema: Liga domestika fraku

Fallansu ne’ebé ita haree: Jogadór sira la iha ritmu jogu ne’ebé aas tanba kompetisaun iha rai laran la’o la regulár.

Liga Profisionál Tinan-tinan: Labele para. Presiza orsamentu klaru husi Governu no patrosinadór. Liga mak “fábrika” jogadór ba Selesaun.

Kria Divizaun 2 no 3: Hodi fó oportunidade ba klube kiik no jogadór joven atu joga nafatin.

Reforsa Copa Juvenil: Programa sub-15 no sub-17 tenke sai kalendáriu fixu. Ne’e mak ita-nia jogadór di’ak ba futuru.

Problema: Mentalidade no esperiénsia internasionál

Fallansu ne’ebé ita haree: Bainhira joga ho nasaun boot, jogadór sira nervozu no lakon konsentrasaun iha minutu ikus.

Envia jogadór ba li’ur: FFTL presiza kria akordu ho klube iha Indonézia, Malázia, Tailándia. Maski joga iha divizaun 2, esperiénsia ne’e folin boot.

Treinamentu Mentál: Kontrata psikólogu desportu. Hanorin jogadór sira oinsá atu jere presaun iha estádiu 50,000 ema nia oin.

Problema: Infraestrutura no apoiu

Fallansu ne’ebé ita haree: Laiha kampu ho kualidade FIFA, laiha video analis, laiha ekipamentu modernu.

Estádiu Nasionál ho Padraun: Presiza investe iha 1 estádiu ne’ebé bele uza ba jogu internasional. Ne’e mós atrai turista.

Teknolojia ba Analize Jogu: Uza vídeo atu haree fila fali falla sira. Treinadór presiza dadus, la’ós ko’alia de’it.

Orsamentu Transparente: Fó orsamentu ne’ebé sufisiente ba FFTL no monitoriza. La’ós fó osan de’it iha tinan eleisaun.

Problema: Koordenasaun entre parte hotu

Fallansu ne’ebé ita haree: FFTL, Governu, klube, no inan-aman la servisu hamutuk.

Roadmap 10 Anu ba Futeból: Governu, FFTL, no setór privadu tenke asina planu hamutuk.

Objetivu klaru: Tama ba Top 5 ASEAN iha tinan 2035

Envolve Parseiru: Loke dalan ba kumpania privadu atu sponsoriza. Fó insentivu fiskál ba sira ne’ebé apoia futeból.

Valoriza Treinadór Lokál: Treinadór sira ne’ebé foin remata formasaun ne’e mak ita-nia xave. Fó sira saláriu, ekipamentu, no autonomia iha munisípiu.

Konkluzaun: Ita bele, maibé presiza tempu no planu

Vitória iha jogu internasional la mai iha kalan ida. Nasaun hanesan Vietname no Tailándia mós hahú husi zero.

Ita-nia vantajen mak: ita iha joven barak, ita iha paixau, no agora ita hahú ona investe iha treinadór sira.

Se ita kontinua planu ne’e, se ita la para iha diskusaun, iha tinan 5-10 oin mai ita bele haree Timor-Leste manan jogu internasional la’ós tanba sortu, maibé tanba ita merese.

Futeból la’ós kestaun orgullu de’it. Futeból mak kestaun prosesu.

Mai ita hamutuk fó resposta. La’ós aban. Maibé, ohin!

Nota informativa: Artigu ida-ne’e nu’udar hanoin pesoál la reprezenta instituisaun ne’ebé, hakerek-na’in hakna’ar aan ba.

 

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!