Governu-Igreja inaugura ona Konstrusaun Jardín no Reabilitasaun Monumentu Papa João Paulo II

DILI, 09 Setembru 2026 (TATOLI)—Governu hamutuk ho Igreja Katólika, Kuarta ne’e, inaugura ona Konstrusaun Jardín no Reabilitasaun Monumentu Papa João Paulo II iha Tasi-Tolu hodi prezerva istória povu Timor-Leste kona-ba vizita husi Papa João Paulo II iha Tasi-Tolu, iha 12 Outubru 1989.
Iha serimónia inaugurasaun ne’e, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão apela ba joven sira katak Igreja Katólika iha dezempeña kulturál no relijioza iha Timor-Leste iha tempu pasadu.
“Uluk ita bele dehan istória ne’ebé difísil, tanba uluk sira brani no kompromisu boot lori povu ba Maromak,” PM dehan iha Tasi-Tolu.
Tasi-Tolu sai símbolu istóriku ba povu no nasaun ida-ne’e tanba Vizita Papa João Paulo II iha Tasi-Tolu sai parte importante hosi memória povu Timor-Leste. Tasi-Tolu la’ós de’it fatin ida ba misa, maibé sai fatin ne’ebé liga fé, identidade, sofrimentu no esperansa povu Timor nian.
Papa mós hatudu nia solidariedade ho povu ne’ebé liuhosi tempu difísil. Nia hateten katak Igreja no povu tenke moris iha unidade, perdaun, amór no dame. Mensajen ne’e iha signifikadu boot liu tanba Timor-Leste iha tempu ne’ebá sei enfrenta konflitu no violénsia.
Iha 12 Outubru 1989 sai loron istóriku ida ba povu Timor-Leste. Iha tempu ne’ebá Timor-Leste sei iha okupaun Indonézia, no Papa João Paulo II mai Dili no selebra Misa Sagrada iha Tasi-Tolu. Vizita ne’e parte hosi nia viajen apostólika ba Ázia no Mauritius, no misa iha Tasi-Tolu realiza iha 12 Outubru 1989.
Papa João Paulo II mai la’ós de’it atu selebra misa, maibé mós atu hametin povu Timor nian iha fé, esperansa no dame. Iha nia omília, nia hateten katak povu Timor Orientál sofre ona tanba konflitu, violénsia, mate no instabilidade, no nia husu atu direitu ema no família sira respeita, no buka solusaun justa no dame ba problema sira-ne’ebé povu hasoru.
Liafuan importante ida hosi Papa João Paulo II mak kona-ba “masin rai nian no naroman mundu nian.” Nia uza imajen ne’e atu bolu komunidade Kristaun Timor atu kontinua sai testemuña ba fé, dame, solidariedade no rekonsiliasaun.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade

