PM Xanana konsidera relijiaun dezempeña papel importante iha istória-kultura TL

DILI, 09 Setembru 2026 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, konsidera
relijiaun dezempeña papel importante tebe-tebes iha Timor-Leste nia istória no kultura, ne’ebé presiza ka’er metin hodi hatutan ba jerasaun foun sira iha Timor-Leste.
Bainhira relijiaun tama iha Timor-Leste lori ho na’i-lulik balun no tempu ne’ebá difisíl tebes tanba uluk avó sira fiar de’it ba ai-horis, fatuk sira, maibé neineik-neineik sira hahú integra ona relijiaun iha kultura no istória.
“Uluk ami sei kiik letradu ka ema-ne’ebé tama eskola ne’e 28% de’it tanba Estadu la harii eskola, maibé na’i-lulik sira mak harii eskola no sira rasik mak hanorin,” PM Xanana hateten ba jornalista sira iha salaun VIP Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, Komoro, ohin.
Xefe Governu ne’e dehan, ho na’i-lulik sira-nia esforsu boot ne’e mak Soibada sai nu’udar sentru ida atu forma profesór sira hodi hanorin iha misaun eskola nian no ho prosesu ida-ne’e mak lian Tetun sai lian ne’ebé habelar relijiaun iha Timor-Leste, entaun tetun mosu iha Soibada liuhusi katesizmu ne’e mak tetun sai lian nasionál.
“Ne’e hotu ita haree jornada igreja ninian ne’ebé ita haree iha evanjelizasaun, tanba tempu invazaun ema ne’ebé la sarani barak liu ida sarani. Maibé ema sira-ne’ebé forma iha tempu ne’ebá husi misaun semináriu maa ho hanoin luan bele partisipa iha prosesu ikus,” nia hateten.
Nia hatutan, iha tempu invazaun Indonézia estraga tiha Timor-Leste nia baze apoiu halo kontrola povu Timor, sira mós impede tiha relijiaun katólika no iha tinan 1990 ba leten sira hahú hala’o misaun atu Timor bele sai relijiaun musulmanu (Islamizmu).
“Timor povu maubere lahatene lee no hakerek, tanba matenek ne’e la’ós tanba ita hatene lee no hakerek maibé tanba ita hatene hanoin, entaun tanba lakohi integrasaun ema hotu-hotu hili dalan ba forma sai sarani katólika. Ida-ne’e hatudu papel igreja nian iha tempu rezisténsia,”
PM Xanana presta omenajen
Iha biban ne;e, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, presta omenajen ba Preladu Katóliku sira iha Tasi-Tolu, nu’udár forma hato’o respeitu no apresiasaun ba servisu no kontribuisaun sira ba Igreja Katólika no povu Timor-Leste.
Iha momentu presta omenajen, Xefe Governu lori panfletu ida-ne’ebé hakerek ho liafuan “Omenajen ba papél Igreja nian, iha evanjellu no rezisténsia kontra okupasaun. Apresu boot tebes ba imi-nia domin ba povu Maubere. Ninia domin no sakrifísiu mak ita-nia Kreda no pátria nia fundasaun, ninia legadu, naroman rohan-laek ida-ne’ebé gia ita”.
Omenajen ne’e la’ós de’it forma ida atu hatudu respeitu ba lideransa Igreja, maibé mós atu lembra fali kontribuisaun no sakrifísiu ne’ebé Igreja no ninia líder sira halo hamutuk ho povu iha períodu difísil hosi istória Timor-Leste.
Iha perspetiva istórika, papél Igreja iha rezisténsia la limita de’it ba misa no atividade relijioza, maibé mós envolve iha defeza dignidade umana, solidariedade no hakilar ba dame no justisa.
Tasi-Tolu, ho nia valor espirituál no istóriku, sai novamente testemuña ida kona-ba ligasaun kle’an entre Kreda, Pátria no Povu Maubere—ligasaun ne’ebé harii liuhosi fé, domin, sofrimentu no esperansa.
Iha observasaun ne’ebé jornalista TATOLI halo iha terrenu katak sarani sira kontinua presta omenajen.
Jornalista : Alexandra da Costa/Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes

