iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

PM konsidera remodelasaun kontribui dezenvolve reforma lejizlativa

PM konsidera remodelasaun kontribui dezenvolve reforma lejizlativa

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

DILI, 22 marsu 2022 (TATOLI)–Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, konsidera remodelasaun hanesan maneira ida atu kontribui ba dezenvolve reforma lejizlativa, operasionál no administrativa, atu hakat difikuldade ne’ebé eziste iha terrenu no rezolve problema sidadaun, família no komunidade ne’ebé afetadu dezastre naturál sira.

“Dezafiu sira ne’ebé ita sei ultrapasa, atu renova ha’u-nia kompromisu no VIII Governu Konstitusionál nian hodi kumpre meta, objetivu no prioridade sira, ne’ebé define ona iha ita-nia programa Governu tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no dezeju sira ba moris di’ak, progresu no seguransa ba timor-oan sira hotu,” PM Taur hateten iha ámbitu seremónia tomada pose ba membru Governu foun na’in-haat, iha Palásiu Prezidensiál, Bairro-Pité, tersa ne’e.

Notísia relevante: Substituisaun membru Governu foun sei hadi’a dezempeñu governamentál

Tuir Xefe Governu, dezafiu foun sira ba retoma no rekuperasaun ekonómika no sosiál inklui normalidade hafoin COVID-19 ne’ebé dezenvolve, ezije ajustamentu ba estrutura Governu ne’ebé adapta di’ak liu ba realidade interna no externa, atubele aproveita oportunidade foun sira hosi faze ne’ebé pozitivu liu ba dezenvolvimentu nasionál.

“Hanesan faze ne’ebé promizora liu ne’ebé ejize foku renovadu ida, aliñamentu internu no koezaun ba esforsu sira iha área justisa, finansa, obra públika inklui asuntu kombatente ba libertasaun nasionál, ne’ebé área governativa fundamentál haat ne’e atu ita bele aselera ritmu di’ak ba reforma judisiária no jestaun finansa públika, nune’e mós iha volume no intensidade ba ezekusaun obra públika ne’ebé sei implementa iha terrenu,” Taur subliña.

Aleinde ne’e, volume obra sira ne’ebé intensu no programadu iha ámbitu rekonstrusaun infraestrutura kauza dezastre naturál inklui planu rekuperasaun pandemia COVID-19 nian, tranzita hosi tinan kotuk ba tinan ida ne’e iha setór estratéjiku saúde, edukasaun formasaun profisionál, konetividade no protesaun sivíl, no hirak ne’ebé hakarak atu dezenvolve iha fulan hirak oin-mai.

Nune’e, PM dehan, ajustamentu hirak ne’e maski implementa iha tinan ikus mandatu Governu nian bazeia ba kompromisu ne’ebé metin atu halo buat barak no halo di’ak liután hodi atinje rezultadu di’ak sira iha meta no objetivu sira hodi dezenvolvimentu sustentável ne’ebé asume hosi Governu hamutuk ho sidadaun no país.

“Remodelasaun ne’ebé akontese bainhira ita hahú síklu foun Planeamentu no Orsamentasaun ba tinan fiskál 2023 nian, identifikasaun no realizasaun meta indikadora, objetivu no prioridade sira ne’ebé ezijente liu hodi avalia índise sira ba moris di’ak no dezenvolvimentu umanu, saudável no sustentadu liu, ho nível kapasitasaun no koñesimentu ba ita-nia rekursu umanu sira di’ak liután hodi kumpre objetivu nasionál ne’ebé boot atu transforma Timor-Leste ba país modernu, prósperu no seguru, ho padraun rendimentu justu, ekuitativu no dignu liu,” Eis Xefe Estadu dehan.

Iha biban ne’e, Xefe Ezekutivu agradese ba apoiu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo, ne’ebé fasilita aselera prosesu remodelasaun ne’ebé la’o hela.

PM Taur agradese ba membru Governu sesante ba dedikasaun no empeñu ne’ebé hatudu ona iha tinan tolu ikus, ne’ebé kontribui barak ba rezultadu koletivu sira ne’ebé alkansa hosi Governu.

“Ha’u dezeja votu susesu di’ak ba nível pesoál, familiár no profisionál. Ha’u-nia agradesimentu kle’an ba membru Governu haat ne’ebé ohin simu pose, hodi renova konfiansa ne’ebé fó ba imi no fiar katak, imi bele ajuda Governu hodi rezolve dezafiu sira ba dezenvolvimentu nasionál, ho forma inovadora, empreendedora, leál no konstrutiva,” nia tenik.

Membru Governu na’in-haat ne’ebé simu pose mak hanesan Ministru Obra Públika Abel Pires da Silva, Ministru Justisa Tiago Amaral Sarmento, Vise-Ministru Finansa António Freitas, Sekretáriu Estadu ba Assuntu Kombatente Libertasaun Nasionál Júlio da Conceição ‘Loro Messak.

Molok halo nomeasaun ba membru Governu na’in-haat, tuir proposta hosi Primeiru Ministru, Prezidente Repúblika liuhosi Dekretu Prezidente Repúblika ezonera Ministru Obra Públika Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires, Ministru Justisa Manuel Cárceres da Costa, Vise-Ministra Finansa Sara Lobo Brites no Sekretáriu Estadu ba Assuntu Kombatente Libertasaun Nasionál Gil da Costa Monteiro ‘Oan Soru’.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!