iklan

NASIONÁL, HEADLINE, INKLUZAUN SOSIÁL

IX Governu Konstitusionál felisita no dejeza susesu ba Dom Leandro

IX Governu Konstitusionál felisita no dejeza susesu ba Dom Leandro

Bispu Dioseze Baucau, Dom Leandro Maria Alves. Imajen tatoli/Francisco Sony

DILI, 21 jullu 2023 (TATOLI)-Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, lori IX Governu Konstitusionál nia naran kongratula no dejeza susesu ba Bispu foun Dioseze Baucau, Dom Leandro Maria Alves.

“Iha momentu espesiál ida-ne’e no povu hein hela, ha’u mai ho ksolok hosi komunidade Katólika nian, iha okaziaun ordenasaun episkopál hosi ita-nia Bispu Baucau, Dom Leandro Maria Alves. Ha’u dejeza, atu knaar apostoladu bele susesu, kontinua nafatin hodi serbí povu no ba kreda,” PM Xanana hato’o felisitasaun iuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e.

Xefe Governu hato’o sinsera felisitasaun ba Dom Leandro Maria Alves iha ninia elevasaun nu’udar Bispu Dioseze Baucau, iha serimónia ordenasaun episkopál ne’ebé hala’o iha igreja Katedrál Baucau, iha loron 21 jullu 2023.

Tanba ne’e, iha domingu (23 jullu 2023), dadeersan tuku 09:00 otl, sei hala’o misa pontifikál dahuluk, ne’ebé hanesan momentu solene marka inísiu servisu episkopál Bispu foun Baucau nian.

Notísia relevante : Bispu Leandro husu funsionáriu hotu serví nasaun ho domin

Dom Leandro Maria Alves ne’ebé antes ne’e hetan nomeasaun hosi Papa Francisco iha loron 26 abríl 2022, subtitui Maktoba Dom Basílio do Nascimento ne’ebé nu’udar Bispu Baucau dahuluk, ne’ebé hakotu-iis iha loron 30 outubru 2021.

Dom Leandro moris iha loron 10 maiu 1974, iha munisípiu Ermera no hala’o estudu iha Semináriu Kupang, Indonézia, no kontinua iha Semináriu Maiór Évora, Portugal, hafoin ramata ninia formasaun teolojia iha Universidade Katólika portugés.

Nu’udar padre, hosi kedan loron 08 dezembru 2006, Dom Leandro Maria Alves hala’o ona funsaun relevante oin-oin iha Igreja Katólika Timor-Leste, inklui pozisaun nu’udar Vise-Pároku Katedrál Dili, formadór iha Semináriu Maiór São Pedro no São Paulo (2008-2011), Diretór Fundasaun Diosezana São Paulo Dili no sai hanesan Responsavel ba projetu oin-oin ne’ebé liga ba edukasaun.

Profesór Teolojia Dogmátika, Dom Leandro Maria Alves nu’udar Sekretáriu Ezekutivu iha Konferénsia Episkopál Timoro-an (CET, sigla portugés) no uluk nu’udar Pároku Katedrál Dili, ne’ebé nia kolabora ho Arsebispu Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, no iha agostu 2022, nomeia nu’udar Kardeál hosi Papa Francisco.

Haree hikas ba kotuk, hafoin liu tinan 500 prezensa evanjelizasaun ne’ebé misionáriu portugés lori fiar Katólika tama iha Timor, iha tinan 1515. Istória Igreja Katólika iha Timor, hahú kedas hosi missionáriu portugés sira to’o iha Lifau no dada to’o mai igreja ohin loron. Hahú iha seklu XV to’o mai ohin loron, timor-oan barak sai ona Na’i-lulik no Madre.

Nune’e, sura tuir sagrasaun iha Igreja Katólika nia tradisaun no istória, bele dehan timor-oan ne’ebé sai bispu mak hanesan:

  1. Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB (timorioan dahuluk hanesan Padre Salezianu, Bispu timor-oan dahuluk, Bispu Dili Timor-Orientál datoluk, dahuluk no Úniku Bispu Katólika ne’ebé simu prémiu Nobel da Paz 1996.
  2. Maktoba Dom Basílio do Nascimento (timor-oan daruak ne’ebé sai Bispu, Bispu Baucau dahuluk).
  3. Maktoba Dom Alberto Ricardo da Silva, (timor-oan datoluk ne’ebé sai Bispu, Bispu Dili dahaat).
  4. Dom Noberto do Amaral (timor-oan dahaat ne’ebé sai Bispu, Bispu Dioseze Maliana- Bobonaro dahuluk).
  5. Dom Virgilio do Carmo da Silva (timor-oan dalimak ne’ebé sai Bispu Dili, Arsebispu Dili dahuluk, Kardeál dahuluk hosi Timor-Leste .
  6. Enkuandu Maktoba Mgr, Martinho da Costa Lopes ho ninia títulu Administradór Apostoliku hosi tinan 1977 too 1983.
  7. Dom Leandro Maria Alves, Bispu Dioseze Baucau daruak.

Bainhira haree ba etapa istória Timor-Leste nian, igreja iha Timor-Leste la’ós de’it asume knaar ba vida esperituál, maibé igreja sai mós profeita, meiu komunikasaun fatin refujiu no mediadór ba diálogu no igreja.

Asuntu seluk ne’ebé sai hanesan atensaun ba igreja mak, polítika rai-laran no kestaun umanidade, pobreza, edukasaun no aspeitu esensiál seluk ne’ebé liga ho direitu ka vida umana sosiedade Timor.

Nune’e, timor-oan sente igreja sai hanesan parte integrante ba formasaun identidade no ba kontrusaun sosiedade sívika, relijioza, krítika no demokrátika.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!