DILI, 04 dezembru 2023 (TATOLI) –Líder relijiozu sira ne’ebé eziste iha Timor-Leste, la konkorda ho polítika no planu hosi Institutu Nasionál HIV/SIDA (INCSIDA,I.P) ne’ebé hahú introdús ba públiku atu buka konsensu hodi halo legalizasaun ba lokalizasun seksu komersiál iha Timor-Leste.
Lideransa relijiaun sira ne’ebé la konkorda mak hosi Igreja Protestante, Kon Fu Tzu no Islámiku tanba konsidera fó impkatu ba sidadaun Timor-Leste nia morál, espirituál no kulturál.
Notísia relevante: INCSIDA introdús konsensu fatin ba prostituisaun
Reprezentante husi Igreja Protestante Hosana no Vise Prezidente Asosiasaun Turizmu Relijiozu Timor-Leste, Pastor Lorenço dos Santos, hateten, Estadu seidauk hare konaba impaktu husi fatin sira hanesan hudi laran no seluk tan.
“Ami la aseita 100% atu legaliza lokalizasaun seksu komersiál iha Timor-Leste tanba nia-impaktu bo’ot ba futuru sei kona familia no família sei bele separa. Liuliu impaktu ba morál, espirituál no kulturál iha Timor-Leste”, Reprezentante husi Igreja Protestante Hosana no Vise Prezidente Asosiasaun Turizmu Relijiozu iha Timor-Leste, Pastor Lorenço dos Santos, hatete ba Agência TATOLI iha Vila verde.
Pastór ne’e dehan solusaun ba prevene HIV/SIDA ne’e la’ós kria fatin prostituisaun, maibé Estadu ho Igreja tenke hamutuk kria ekipa ida atu fó edukasaun kona-ba ba morál no espirituál ba ema sira ne’ebé komete seksu livre.
“Ita tenke hapara no kria ekipa ida husi Igreja no Estadu prinsipalmente Polísia Nasionál Timor-Leste hodi lori ba fatin apropriadu hodi fó edukasaun. Ita tenki fó atensaun másimu, seguransa tenke kontrola hodi hapara tanba fó impaktu morál no espirituál bá família”, Pastór ne’e fó hanoin.
Maske, nia dehan to’o agora seidauk simu informasaun ida husi Institutu Nasionál HIV/SIDA kona-ba loke fatin prostituisaun, maibé igreja kontinua apoia komisasaun hodi halo sensibilizasaun ba foinsa’e no sarani sira kona-ba prevensaun ba moras perigu ne’e.
“Ha’u husu ba Governu atu koopera ho relijiozu sira iha Timor-Leste halo diskusaun kle’an kona-ba asuntu tanba nia impaktu sei boot liu iha future,” nia sujere.
Reprezentante Komunidade Muslumanu iha Timor-Leste, Arfi Abdullah Sagran, reforsa la konkorda planu legalizasaun no lokalizasaun seksu komersiál iha Timor-Leste tanba kestaun morál no espirituál timoroan nian.
“Husi parte Islámiku nian la konkorda totálmente tanba nia desvantajen boót liu bainhira lokaliza fatin prostituisaun iha Timor-Leste tanba estraga jerasaun foun nia morál no espiritu”, nia la konkorda.
Tanba ne’e, nia husu husu ba Governu liuliu komisaun atu tetu didi’ak molok loke fatin prostituisaun ne’e tanba iha Timor-Leste ne’e maioria fi’ar na’in ho nia kultura ne’ebé forte tebes.
“Ha’u husu ba ema hotu atu Evita de’it ka prevene aan hodi komete seksu livre tanba dalan ladi’ak hodi hetan moras HIV/SIDA. Husu mós ba Governu tenke tau taxa aas ba álkool sira ne’e tanba ema hemu lanu entaun komesa halo árbiru”, nia sujere.
Entretantu, Prezidente Relijiaun Kon Fu Tzu (Budha), Siu Peng Lay, hateten planu loke fatin prostituisaun iha Timor-Leste fó imajen ladi’ak ba mundu.
“Ami ladun konkorda atu loke fatin prostituisaun tanba fó impaktu ba família liuliu feen no la’en sira bele soe malu. Impaktu ba morál no espirituál timoroan nian. Ita akompaña de’it nasaun barak loke, maibé la fó imajen di’ak to’o ikus taka fila fali”, nia afirma.
Daudaun ne’e INCSIDA,I.P, hala’o hela konsultasaun ho komunidade sira, inklui mós lider relijiozu sira iha TL no mós sosiedade sivíl, ho objetivu atu rona sira-nia ideia konstrutivu sira molok harii sentru prostituisaun ida atu prevene kazu pozitivu sira kona-ba HIV/SIDA iha Timor-Leste.
Estabelesimentu fatin prostituisaun ne’e importante tebes atu bele kontrola atividade seksuál livre iha TL. Ho lokalizasaun ba prostituisaun, INCSIDA sei kolabora ho Ministériu Saúde, Ministériu Administrasaun Estatal, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Governu atu kontrola ninia atividade sira, hodi hamenus númeru kazu pozitivu sira kona-ba HIV/SIDA.
Iha faze konsulta ida-ne’e bele hetan hanoin pozitivu husi komunidade tomak kona-ba estabelesimentu prostituisaun lokalizadu iha futuru atu bele prevene no hamenus kazu pozitivu sira kona-ba HIV/SIDA iha TL.
Aleinde ne’e, INCSIDA mós sei kolabora ho Ministériu Saúde no Ministériu Administrasaun Estatál hodi regula atividade hothotu, otél sira inklui uma aluga atu prevene relasaun seksuál kazál tanba bazeia ba monitorizasaun katak aluga uma no mós otél sira kontribui ba kazu pozitivu HIV/SIDA.
Notísia relevante : Infografia: Timor-Leste rejista pasiente HIV/SIDA 1.704 no mate 271
Jornalista: Jesuina Xavier
Editór : Florencio Miranda Ximenes




