iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Governu-UN Woman lansa PAN 1325 kona-ba Feto, Pás no Seguransa

Governu-UN Woman lansa PAN 1325 kona-ba Feto, Pás no Seguransa

Governu-UN Woman lansa PAN 1325 kona-ba Feto, Pás no Seguransa.

DILI, 16 fevereiru 2024 (TATOLI) –  Governu Timor-Leste hamutuk ho UN Women, lansa Planu Asaun Nasionál (PAN) ba jerasaun daruak tinan 2024-2028 ba implementasaun rezolusaun Konsellu Seguransa Nasaun Unida 1325 kona-ba Feto, Pás no Seguransa.

Planu Asaun Nasionál (PAN 1325) ne’ebé lansa, ohin, iha Otél Timor sei sai hanesan estratéjia nasionál ida ne’ebé integrada no envolve parte interesada oioin hodi asegura igualdade jéneru no lideransa feto inkorpora iha aspetu hotu-hotu iha prevensaun no rezolusaun konflitu, harii pás no rekuperasaun husi pós-konftitu no resposta umanitária iha Timor-Leste.

Konvensaun kona-ba Eliminasaun ba Forma Diskriminasaun hotu-hotu hasoru Feto (CEDAW) no Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nian (RKSNU) kona-ba Feto, Pás no Seguransa (FPS) estabelese ona obrigasaun importante sira ba protesaun direitu umanu feto sira-nian no atinje igualdade jéneru relasiona ho kestaun pás no seguransa internasionál nian.

Rezolusaun 1325 mak rezolusaun dahuluk FPS nian ne’ebé aprova ho unanimidade husi Konsellu Seguransa ONU iha 31 outubru 2000. Rezolusaun ida ne’e nu’udar enkuadramentu normativu globál ida-ne’ebé inspira hodi rekoñese importánsia husi feto sira-nina partisipasaun tomak no lideransa ne’ebé signifikativu nu’udar ajente ativu iha pás no seguransa.

Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, rekoñese kontribuisaun kle’an feto timoroan sira hodi harii pás no dezenvolvimentu sustentavel iha jerasaun hotu-hotu liuhusi sira-nian istória. Timor-Leste hanesan nasaun terseiru iha Sudeste Aziatiku hodi dezenvolve Planu Asaun Nasionál FPS 2016-2020. Hahú husi tinan 2014, Governu Timor-Leste ho partisipasaun Organizasaun Sosiedade Sivíl (OSS), parseria ho UN Women, dezenvolve nо implementa ona PAN 1325 dahuluk hodi hasa’e partisipasaun no lideransa feto timoroan sira-nian ne’ebe igual, inkluzivu no signifikativu iha prosesu foti desizaun no protesaun husi violénsia, no hametin prátika rezolusaun konflitu no harii pás ne’ebé sensivel ba jéneru.

“Ha’u rekoñese papél fundamentál husi feto timoroan sira iha harii pás no dezenvolvimentu sustentável. Jerasaun daruak PAN 1325 2024-2028 hakarak promove feto sira-nian partisipasaun tomak no lideransa ne’ebé signifikativu no igual iha pás no seguransa, no iha prevensaun no rezolusaun konflitu komunitáriu, resposta ba dezastre no umanitária, no habelar kontestu sira kona-ba feto sira-nian papél hodi foti desizaun iha setór seguransa no justisa no ba nivel governasaun hotu-hotu”, governante hatete iha  serimónia lansamentu PAN 1325.

Nia dehan PAN 1325 ne’e estruturadu tebes ne’ebé iha pilár prinsipál haat maka – Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun no Harii Pás. PAN foun 1325 artikula estratéjia ida ne’ebé kompriensivu hodi responde ba nesesidade evolusaun feto no labarik-feto sira-nian atu responde ba risku seguransa tradisionál no risku sira seluk ne’ebe mosu, inklui impaktu dezastre ne’ebé kauza husi mudansa klimátika, seguransa sibernétika no tráfiku umanu.

Iha fatin hanesan, Xefe UN Woman ba Timor-Leste, Nishtha Satyam, hateten UN Women kongratula Governu Timor-Leste tanba aprova ona PAN FPS faze daruak nian, tanba marka kompromisu ida atu hametin liután ajenda Feto, Pás no Seguransa iha nasaun ne’e.

UN Women sei kontinua fó apoiu ba implementasaun no monitorizasaun neʼebé efetivu ba PAN foun 1325 nian ne’ebé halibur hamutuk feto sira-nian partisipasaun no lideransa iha setór hotu-hotu iha Governu no sosiedade.

Nia salienta katak Timor-Leste halo ona progresu signifikativu hodi promove feto sira-nian partisipasaun no lideransa iha papél foti desizaun iha nivel nasionál, no promove igualdade jéneru iha forsa seguransa nasionál nia laran to’o ohin loron. Parlamentu Nasionál Timor-Leste lidera husi feto ida no 36,9% husi kadeira sira (24 husi 65) iha Parlamentu Nasionál feto sira mak asume. F-FDTL (Forsa Armada Timor-Leste) foin lalais ne’e anunsia nomeasaun ba ofisiál feto Timor-Leste nian dahuluk nu’udar kapitaun, ne’ebé marka progresu signifikativu iha reprezentasaun jéneru no lideransa iha militár laran. Maski nune’e, feto sira nafatin ladún reprezenta iha espektru hotu-hotu iha foti desizaun.

Dirijente ne’e realsa mós katak to’o tinan 2023, kuaze 4% de’it husi xefe suku eleitu mak feto. Reprezentasaun feto sira-nian iha forsa Polísia Nasionál hamutuk 15%, la tuir alvu ne’ebé define iha estratejia jéneru 18% ba 2022.

Nia sujere Governu Timor-Leste, iha Ministériu Interiór nia lideransa no koordenasaun, tenke kontinua promove igualdade jéneru no direitu feto no labarik-feto sira-nian, tanba Timor-Leste esforsu hela hodi sustenta pás no aselera progresu dezenvolvimentu iha dékade rua nia laran hafoin restaurasaun independénsia.

Iha loron 11 novembru 2021, iha komemorasaun aniversáriu ba dala-21 RKSNU 1325, Ministériu Interiór no UN Women ofisialmente inaugura estrutura PAN 1325 ba planeamentu no dezenvolvimentu faze daruak husi enkuadramentu nasionál FPS nian. Dezenvolvimentu PAN 1325 faze daruak ne’e hanesan prosesu multi-interesada no partisipativu ne’ebé lidera husi Ministéru Interiór, no apoiu tékniku husi UN Women, hafoin hato’o semináriu konsulta no validasaun ho instituisaun Governu sira, OSS sira, no parseiru dezenvolvimentu sira iha nivel nasionál no munisípiu durante periodu 2021-2023.

Reperzentante UN Women ne’e dehan bainhira atu estabelese PAN 1325 ne’e hetan mós partisipasaun husi reprezentante sira husi grupu feto, feto rurál sira, feto ho defisiénsia sira, feto sobrevivente sira husi konflitu pasadu, ema ho defisiensia sira, no komunidade LGBTIQ inklui iha konsulta sira. Totál instituisaun Governu 15 nо OSS 14 hetan konsulta no envolve iha dezenvolvimentu no elaborasaun PAN 1325 faze daruak nian.

Aprovasaun PAN 1325 (2024-2028) husi Konsellu Ministru iha loron 10 janeiru 2024 hatudu kompromisu boot husi Governu Timor-Leste atu halo planu dezenvolve, implementa no investe iha avansa ninia ajenda nasionál ba FPS iha kontestu pós-rekuperasaun covid-19 no Timor-Leste ninia adezaun ba  Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN).

Notísia relevante: KM aprova Planu Asaun Nasionál implementa rezolusaun 1325

Jornalista: Tomé Amado

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!