iklan

POLÍTIKA

Komisaun A aprova paréser proposta-lei reforma obrigatóriu ba funsionáriu públiku

Komisaun A aprova paréser proposta-lei reforma obrigatóriu ba funsionáriu públiku

Uma Fukun Parlamentu Nasionál. Imajen Egas Cristovão

DILI, 02 outubru 2024 (TATOLI)—Komisaun A trata asuntu Justisa Konstituisionál iha Parlamentu Nasionál (PN), kuarta ne’e, halo aprovasaun relatóriu no paréser ba proposta-lei númeru 11/VI(2a)-autorizasaun lejislativa iha matéria fisasaun limite idade ba relasaun serbisu ba funsionáriu públiku no ajente administrativu.

“Ohin, komisaun A aprova relatóriu paréser proposta-lei ne’ebé Governu aprezenta mai husu autorizasaun atu lejisla kona-ba limite idade ba funsionáriu públiku no ajente administrativu,”  Prezidente Komisaun A, Patrocínio dos Reis Fernandes, hateten ba jornalista sira hafoin reuniaun komisaun iha PN, kuarta ne’e.

Nune’e. nia dehan, komisaun submete ninia relatóriu paréser ne’e ba meza PN no meza mak sei ajende diskusaun iha plenária.

Prezidente komisaun ne’e, seida’uk esplika detallu kona-ba konteúdu relatóriu paréser ho rekomendasaun tanba sei halo mós aprezentasaun iha plenária.

Antes ne’e, iha 26 setembru 2024, Komisaun A hahú halo audiénsia públika ho entidade relevante ba proposta-lei númeru 11/VI(2a)-autorizasaun lejislativa iha matéria fisasaun limite idade ba relasaun serbisu ba funsionáriu públiku no ajente administrativu.

Entidade sira-ne’ebé komisaun konvida mak hanesan Prezidénsia Konsellu Ministru, Institutu Seguransa Sosiál ho Komisaun Funsaun Públika (KFP).

Tanba ne’e, komisaun sei halo ninia relatóriu paresér sei hato’o ba meza PN hodi bele ajenda kontinua diskute iha plenária.

Prezidénsia Konsellu Ministru ne’ebé reprezenta husi Vise Ministru asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, hateten Governu Konstitusionál da-sia dezde simu kna’ar tau atensaun liu ba kestaun reforma administrasaun públika nian ho koordenasaun téknika ho KFP aprezenta inisiativa ida kona-ba atu fiksa limite idade ba reforma ninian ba iha administrasaun públika.

Tanba, tuir nia, Konsellu Ministru aprova tiha proposta-lei ne’e envia mai PN no meza PN baixa ona ba komisaun A hodi ohin loron halo audiénsia públika, nune’e bolu Prezidénsia Konsellu  mai hanesan autór ba lei ne’e ho KFP, INSS hodi rona pozisaun autór lei nian molok PN fó autorizasaun lejislativa ba proposta-lei ida-ne’e.

Nia hateten, tanba kna’ar atu deside limete idade reforma ne’e PN nian, no lei hateten se Governu husu autorizasaun husi PN no PN bele autoriza ba Governu hodi prosesu lei ne’e iha nível dekretu-lei.

Nune’e, nia dehan, tuir loloos asuntu ne’e PN nia kna’ar maibé tanba ba lei autorizasaun lejislativa nian iha Governu haree ba importánsia kestaun ida liga ho administrasaun públika nian presiza haree ho kuidadu ho KFP ho kompeténsia tomak ne’ebé ezekutivu iha.

Nia dehan, lei ida-ne’e halo de’it iha ezekutivu nian maibé tenke husu autorizasaun lejislativa husi órgaun lejislativu ne’e.

“Tanba ne’e, ohin, ami mai aprezenta pozisaun ida-ne’e, rona opiniaun Deputadu sira-nia iha komisaun A hodi hein sira halo sira-nia paréser sei aprezenta fali ba plenária mak sei halo deliberasaun ba pedidu autorizasaun lejislativa no se autoriza Governu sei avansa ho dekretu-lei ba fiksa idade limete ba reforma,” nia hateten.

Governante ne’e hateten, iha reforma obrigatóriu idade limite ne’e mak Governu aprezenta idade 60 ba reforma obrigatóriu.

Tanba, lei ne’ebé eziste iha administrasaun públika ba funsionáriu públiku sira laiha limite ba idade ida obrigatóriu balun tinan 60-resin ona maibé sira lakohi atu husu reforma no serbisu nafatin.

Tanba ne’e, Governu haree katak ida-ne’e presiza organiza ho didi’ak tanba se lei ida la fiksa idade limete ba reforma ninian ne’e prosesu promosaun ba karreira funsionáriu públiku no rekrutamentu ne’e estagnadu.

Tuir proposta ne’ebé aprezenta idade 60 tenke reforma obrigatóriu, nune’e sira-ne’ebé atinje reforma sai ona ita halo fali promosaun husi kraik mai no mós halo rekrutamentu, nune’e siklu promosaun ho rekrutamentu la’o ho organizadu.

Nia hateten, iha audiénsia Governu mós aprezenta detallu kona-ba númeru funsionáriu idade tama ona reforma no iha terrenu rejista mós funsionáriu balun idade tama ona reforma nia kondisaun saúde ladi’ak atu mai halo serbisu hanesan ho sira seluk.

Ho kestaun seluk mós observa saláriu ne’ebé ho subsídiu ka renumeratóriu seluk, sira hetan durante sira ativu hela sira prefere mai serbisu nafatin mezmu mai la halo buat ida no mai halo nafatin absénsia hodi lori hetan nafatin direitu subsídiu sira-ne’ebé iha.

Entaun, nia dehan, iha situasaun sira-ne’e hotu atu kredeviliza hodi hadi’a setór administrasaun públika, nune’e funsionáriu sira bele halo sira-nia serbisu ho di’ak liután, halo projesaun ba karreira dezde sai hanesan ajente funsionáriu públiku ba funsionáriu permanente tuir teste eleva grau la’o iha ambiente ida saudável dezenvolve sira-nia karreira profesionál hanesan iha funsionáriu públiku.

“Deputadu sira konkorda, maibé ita hein desizaun finál iha plenária, nune’e hein komisaun A nia paréser depois submete ba Prezidente Parlamentu hodi ajenda ba plenária bainhira no Governu prontu atu mai diskusaun no Governu apresiza bainhira PN konkorda ba autorizasaun elaborasaun rejime ida-ne’e iha parte ezekutivu,” nia dehan.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes    

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!