iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

TL entrega ona oferta merkadu ba nasaun membru iha simeira ASEAN

TL entrega ona oferta merkadu ba nasaun membru iha simeira ASEAN

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão partisipa iha sesaun plenária Simeira ASEAN ba dala-46, iha KLCC, Malázia, Segunda (26/05/2025). Imajen/Mídia GPM

DILI, 04 Juñu 2025 (TATOLI)–Vise-Ministra Asuntu ASEAN, Milena Rangel, hateten Timor-Leste entrega ona oferta merkadu ba nasaun membru ASEAN sira iha simeira ASEAN ba da-46 ne’ebé realiza iha Kualalumpur-Malázia foin lalais ne’e.

Notísia Relevante: PM Xanana relata atividade iha Simeira ASEAN ba dala-46

“Ita entrega ona ba sira oferta ba merkadu sira, liuhusi ita-nia produtu ou bens. Hanesan iha triminolojia ekonomia nian karik mak lista investimentu, entaun ita hakarak loke imediatamente bainhira adezaun akontese nomós iha lista balu ita hakarak rezerva lai ba ita-nia setór privadu nasionál. Tanba, ita sei iha difikuldade ba iha regulamentu balun entaun ita sei haree atu aumenta tan ita-nia kapasidade setór privadu sira atu bele goza mós ita-nia integrasaun ida-ne’e,” Vise-Ministra Asuntu ASEAN, Milena Rangel, hateten ba Agência TATOLI liuhusi programa “Entrevista Eskluziva” ho topiku “Preparativu sira hahú Juñu-Outubru ba Timor-leste Nia Adezaun hanesan Membru Plenu” iha estúdiu, Farol, tersa (03 Juñu 2025) ne’e.

Nia dehan, Timor-Leste mós fó oferta merkadu liuliu ba servisu ne’ebé ko’alia kona-ba akordu movimentu pesoa naturál.

Vice-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Rangel. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Ida-ne’e, ita ko’alia kona-ba, ita bele simu sirkulasaun ema ho profisaun husi rejiaun nomós husi nasaun membru sira ba nasaun membru seluk. Ha’u hakarak partilla informasaun ida-ne’e tanba iha públiku sempre iha preokupasaun boot, katak bainhira ita tama ASEAN ne’e movimentu ka sirkulasaun ema ho livre, ne’e la-loos, ASEAN la funsiona hanesan ne’e, sempre iha negósiasaun tanba ita hakarak interese nasionál boot liu hotu,” nia esplika.

Nia hatutan, bainhira Timor-Leste tama membru plenu, buat hotu sei la’o tuir regulamentu, hanesan merkadu sira la’os loke livre atu ema tama sai tuir hakarak maibé tuir regulamentu.

“Ita balun preokupa dehan bainhira ita tama ona ba ASEAN ema nasaun membru sira tama mai arbiru de’it ona, ita-nia negósiu sira mós ema estranjeiru mak mai okupa hotu no ita sai penonton, ida-ne’e sei la akontese. Ita nunka atu sai penonton tanba seidauk iha Estadu Membru ida-nia ema sai penonton ba nia dezenvolvimentu rai-laran, ida ne’e prova laiha. Laiha polítika esterna ida, Governu trasa prejudika fali nia povu no ida-ne’e laloos,” nia hateten.

Tuir nia, polítika esterna ne’ebé Governu Timor-Leste trasa hahú tinan 1974 ho evolusaun ida-ne’ebé avansadu tebes no fó benefísiu ba povu tomak.

“Ida-ne’e ita la diskute tan ona, ho nune’e mak Governu tau esforsu hotu. Investimentu boot hahú 2011 to’o agora, Governu investe ona tanba asegura ita-nia integrasaun ne’e hodi fó benefisiu ba ita,” nia dehan.

Ho karta ikus ne’ebé ASEAN fó ba Timor-Leste, iha rekezitu balun no karta referidu entra em vigór iha 2008, fó biban ba Timor-Leste atu kumpre rekezitu balun liuliu iha aspeitu ekonómika.

Antes ne’e, iha tinan 2011, faze preparasaun nian balun inklui tiha ona programa sira nivel nasionál ba sensibilizasaun instituisaun sira-nian no sosiedade sivíl kona-ba matéria ne’e, harii pontu fokál sira no sekretária Estadu ba asuntu sira ASEAN nian, reforsa kompeténsia liuhusi formasaun no diálogu, partisipasaun iha Forum Rejionál no iha sorumutu rejionál no globál sira seluk, harii no reforsa embaixada sira Timor-Leste nian iha nasaun hotu-hotu organizasaun nian.

Iha Governu nia laran, introdusaun no aplikasaun kona-ba “Modelu sira ASEAN nian” (“ASEAN Blueprints”) iha dezenvolvimentu polítika nasionál nian garante hela katak, polítika foun sira no kuadru regulamentár sira entegra tiha ona ho modelu sira husi organizasaun nian.

Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun konklui análize ida luan ne’ebé kona-ba polítika sira hotu no kuadru regulamentár atuál sira Timor-Leste nian, ne’ebé sei aprezenta ba Konsellu Ministru hodi halo aprovasaun.

Elaborasaun dokumentu ne’ebé koñesidu ho Memorandu kona-ba Rejime Komérsiu Esternu, hatudu to’o iha pontu ne’ebé mak Timor-Leste deside ona hodi prienxe rekizitu sira ASEAN nian. Iha nia mak sei define pasu sira-ne’ebé mak tenkesér foti hodi alkansa konformidade kompleta ho buat ne’ebé prátika iha asosiasaun.

Nune’e, Sekretáriadu no membru sira organizasaun Nasaun Sudeste Aziátiku nian sei bele komprende ho di’ak Estadu atuál enkuadramentu nasionál nian sira, hodi hatudu prontidaun no esforsu sira-ne’ebé Timor-Leste halo ona to’o ohin loron, atu prepara aan didi’ak hodi asume obrigasaun sira nu’udár membru Asosiasaun nian.

Ministru Estadu no Portavós Governu nian iha tempu ne’ebá, Agio Pereira, konsidera ona katak “adezaun ba ASEAN sai ona nu’udár prioridade polítika esterna no nasionál hahú kedas iha Timor-Leste nia restaurasaun independénsia nian.

Governu Konstitusionál da-neen (VI), nafatin hametin iha prontidaun nasionál ne’ebé ho kuidadu tebes hodi rezolve problema hirak ne’ebé mak seidauk rezolve.

Iha tinan ida-ne’e duni, Repúblika Demokrátika Populár Laos nian mak sei kaer kna’ar prezidénsia Asosiasaun, hodi hili tema sentrál nian ‘Perspetiva foun ida ba dinámika Komunidade ASEAN nian’.

Timor-Leste hakarak partisipa lalais iha prosesu ida-ne’e no fó kontribuisaun boot, hanesan nasaun foinsa’e no dinámiku iha membru família Sudeste Aziátiku nian.

Notísia Relevante: Timor-Leste sei hetan benefísiu bainhira sai membru plenu ASEAN

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!