DILI, 15 Dezembru 2025 (TATOLI)—Ministériu Saúde hamutuk ho Ministériu Edukasaun no Organizasaun Mundiál Saúde no parseiru sira seluk enkontru hodi diskute kona-ba Projetu SN5S ne’ebé foka ona ba hasa’e saúde no nutrisaun eskolár no kontribui ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian labarik sira.
“Ohin, ha’u hato’ o reflesaun sira kona-ba progresu ne’ebé ita alkansa iha 2025 ba ámbitu inisiativa “SAY NO TO 5S”, jenerozamente hetan apoia husi KOICA. Inisiativa iha ne’e kombate hasoru ameasa lima kritika ba potensiál ita-nia estudante sira hanesan hamlaha, parazitas intestinál, moras katar iha kulit, suar tabaku no konsumu bebida asukarada no alkoólika liuhusi abordajen integrada ne’ebé promove ambiente eskola sira mais seguru, saudável no favorável ba aprendizajen, ne’ebé sei kontribui ba dezenvolvimentu umanu sustentável ba Timor-Leste,” Vise Ministru Fortalesimentu Instituisionál Saúde, Jose Magno, dehan iha nia diskursu ne’ebé hala’o iha salaun City8 Manleuna, ohin.
Nia dehan, projetu ne’e ho durasaun tinan haat (4) ho valór investimentu millaun $7,86, implementa husi WFP no OMS ho kolaborasaun estreita ho Ministériu Saúde no Ministériu Edukasaun.
“Iha tinan 2025, ita alkansa marku importante iha fortalesementu saúde eskolár no ba bem-estar infantil. Tanba, foin dala ida ita-nia Pakote ba Kuidadu Saúde Primáriu ba Edukasaun Bázika ita implementa iha país laran tomak, abranje ba estudante rihun 262 iha eskolas 1.376, ho relatóriu 99,8% liuhusi DHIS2, ne’ebé mak konsolida abordajen bazeia ba evidênsias,” nia afirma.
Nia relata, kona-ba kombate parazitas intestinál, iha estudante hamutuk rihun 294 mak hetan desparazitasaun iha munisípiu 14, ultrapasa meta ne’ebé rekomenda husi OMS. Nune’e mós, iha aumentu prevalênsia iha munisípiu balun reforsa nesesidade atu mantein tratamentu regulár no fortalese intervensaun kona-ba bee-moos, saneamentu no ijiene.
“Ita mós halo espansaun ba modelu Sala Saudável hamutuk unidades 11 ne’ebé operasional iha munisípiu haat (4), hodi benefisia estudante 4.700-resin hodi asegura atendementu iha emerjénsia no referensia oportunas. Liuhusi parseria ho OMS, ita reforsa resposta ba ameasa emerjente inklui prevensaun ba raiva, asaun ba kontrolu tabaku iha eskola no intervensaun iha seguransa alimentar no nutrisaun, ne’ebé sai esensial hodi prevene hamlaha no redús. Konsumu ba bebidas asukarada,” nia hateten.
Nia subliña, husi progresu sira-ne’e preokupa hela ho términiu ka projetu ramata iha junu 2026 no servisu daudaun ne’e labele para de’it nune’e.
“Atu garante sustentabilidade, ha’u propoin asaun prioritária tolu hanesan mantein pakote Kuidadu Saúde Primáriu iha eskola sira, Integra formalmente enfermeiru eskola sira iha sistema edukativu no asegura kontinuidade ba Sala Saudável sira, reforsa polítika eskola livres husi fuma ka suar tabaku, labele fa’an aihan no bebida ne’ebé la saudável iha aredór eskolár,” nia dehan.
Iha fatin hanesan, Diretór Diresaun Nasionál Edukasaun Eskluzivu Asaun Sosiál Eskolár iha Ministériu Edukasaun, Fernando Soares, hateten estabelesimentu sala saudável ba munisípiu haat no eskola hamutuk 11 nomós alunu hamutuk 2.602 hetan ona rastreiu, ne’ebé hetan Apoiu husi OMS ne’ebé servisu hamutuk ho Ministériu Saúde no fó orientasaun hodi distribui ai-moruk lumbringa ba alunu sira hamutuk 2.995.
“Benifisiariu ba sala saudável sira -ne’ebé hamutuk alunu 3.000-resin mak hetan benifisiu ba sala saudável,” Fernando Soares dehan.
Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor-Leste, Arvind Mathur, hato’o agardesementu ba Ministériu Edukasaun, Ministériu Saúde no KOICA ba sira-nia parseria ne’ebé metin iha ámbitu projetu dehan Lae ba 5S.
Ba kolaborasaun ida-ne’e, saúde eskolár iha Timor-Leste para ona atu sai de’it konseitu ida no sai ona realidade konkreta ida, ho impaktu diretu ba labarik sira-nia aprendizajen no moris-di’ak.
“Iha 2024, ba dala uluk, Pakote Kuidadu Saúde Primáriu iha ensinu baziku (PKSP) implementa iha territóriu tomak maizumenus labarik 270,000 hetan triajen, besik 300,000 simu tratamentu desparasitasaun no atividade vasinasaun no promosaun saúde nian to’o iha eskola sira iha teritoriu tomak,” Arvind esplika.
Nia hateten, progresu ida-ne’e reprezenta mudansa estruturál ne’ebé signifikativu, muda hisi kampaña sira dala ida de’it ba sistema kontínua ida husi prestasaun servisu esensiál iha eskola sira.
Númeru sira-ne’e importante la’ós de’it tanba sira reprezenta loron uitoan liu ne’ebé lakon tanba moras maibé tanba sira fó sinál ba mudansa fundamentál ida.
“Ita muda husi kampaña sira dala ida de’it ba sistema ida, no iha ne’ebé labarik sira bele hein servisu saúde esensiál sira iha eskola, tinan ba tinan,” nia hateten.
Nia haktuir, dehan Lae ba 5S ajuda ona harii pilar oioin ne’ebé agora presiza atu konsolida mak dalauluk Padraun Nasionál Seguransa Eskolár nian, ne’ebé hetan apoiu husi avaliasaun sira-ne’ebé permite identifikasaun ba prioridade hadi’ak nian.
Daruak, modelu Sala Saudavel agora iha sala saúde no bem-estar eskolár 11, vizita estudante liu 3,000 no refere ona 77 estudante, hatudu oinsá sala saúde no bem-estar eskolár hamenus auzenteizmu no hametin dalan kuidadu no referal nian.
Modelu ida-ne’e tenke hetan rekoñesementu, finansiamentu eskola nu’udar parte permanente ida husi ambiente eskola nian.
“Atu rezolve dezafiu “Dehan Lae ba Fuma”, eskola sira hetan apoiu ho sinál klaru ne’ebé deklara hanesan espasu saudável no livre husi tabaku, hamutuk ho atividade sensibilizasaun no orientasaun sira kona-ba efeitu prejudisiál sira husi uza tabaku no hemu midar no açúcar sira. Esforsu sira-ne’e hakarak atu haburas estilu moris saudável no prátika loro-loron nian área intervensaun ida-ne’ebé dezafiante liu tanba susesu la’ós de’it depende ba labarik sira, maibé ba mudansa hahalok ne’ebé sustentável entre Diretór sira no Profesór sira-ne’ebé tenke modela no reforsa norma sira-ne’e iha ambiente eskola nian,” nia informa.
Datoluk, revizaun ba kurríkulu saúde ba terseiru siklu (klase 7-9). Ida-ne’e mak investimentu boot ida iha literasia saúde nian. Atu transforma pájina sira-ne’e ba opsaun sira-ne’ebé saudavel liu iha moris reál, profesór sira sei presiza apoiu kontínua enkuantu sistema sei presiza supervizaun no monitorizasaun atu haree oinsá saúde hanorin iha klase laran.
Dahaat, governasaun konjunta entere MdE no MdS. Triajen PKSP no padraun seguransa nian hatudu ona kbiit husi koordenasaun nivel munisípiu ne’ebé maka’as. Mekanizmu munisípiu sira-ne’e tenke previzível, iha kbiit no rutina.
Projetu Dehan lae ba 5S, ne’ebé ajuda ona harii buat sira-ne’e hotu, tuir planu sei konklui iha Juñu 2026.
Enkuantu tranzisaun ida-ne’e la’o, OMS prontu atu kontinua nia papél tékniku apoia dezenvolvimentu polítika, hametin padraun sira, hadi’a pakote servisu sira, hadi’a integrasaun dadus no asegura aliñamentu ho prátika di’ak-liu globál sira.
“Ami sei kontinua serbisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun no Saúde no ami-nia parseiru sira atu apoia kapasitasaun, garantia kualidade no foti desizaun bazeia ba evidénsia,” nia dehan.
OMS iha nafatin kompromisu atu la’o iha dalan ida-ne’e hamutuk ho ita-boot sira, fó apoiu, fó konsellu no akompaña atu nune’e labarik ida-idak, iha eskola ida-idak, iha oportunidade atu aprende iha saúde, seguransa no dignidade.
Country Diretor husi KOICA, Youn Hwa Kang, hateten ohin halo enkontru Komité Diretivu Projetu nian ba Projetu SN5S, nu’udar Country Director KOICA nian, hakarak hato’o apresiasaun sinseru ba Governu Timor-Leste, WFP, OMS no organizasaun parseiru sira hotu ne’ebé konvoka enkontru importante ida-ne’e.
“Ha’u fiar katak enkontru ohin nian aprezenta oportunidade ida-ne’ebé signifikativu tebes ba ita atu reflete kona-ba rezultadu pozitivu sira husi ita-nia esforsu hamutuk ba kreximentu saudável no futuru ne’ebé nabilan liu ba labarik timoroan sira, no atu kolektivamente diskute kona-ba dalan ba oin,” Youn Hwa Kang reforsa.
KOICA, lori Governu Korea nia naran, sente orgullu ho progresu signifikativu ne’ebé alkansa iha tinan lima ikus ne’e liuhusi apoiu ba Projetu SN5S, ne’ebé foka ona ba hasa’e saúde no nutrisaun eskolár no kontribui ba dezenvolvimentu Timor-Leste nia labarik sira.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes





