DILI, 05 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão, subliña katak edukasaun sientífika no formasaun profisionál iha área jeosiénsia, enjeñaria, no ambiente, importante ba foinsa’e Timor-Leste nian.
Iha abertura Konferénsia Internasionál Jeosiénsia 2026 ba da-neen ne’ebé hala’o iha Dili no halibur peritu sira, investigadór sira, no polítiku sira husi nasaun oioin, Xefe Governu dehan maski Timor-Leste nu’udar nasaun joven, maibé ninia povu iha istória naruk no sempre moris ho relasaun besik ba nia rai no tasi.
“Rai no tasi halo parte oinsá ita-nia komunidade sira komprende sira-nia fatin iha mundu. Sira-nia responsabilidade ba malu, ligasaun kle’an ida rai no tasi mak sustenta povu ne’e iha sékulu barak nia laran, liuhusi konflitu, esplorasaun no tinan sira rezisténsia nian”, Xanana Gusmão dehan iha konferénsia ne’ebé realiza iha Salaun Multiuzu, Bebora, ohin.
Nia subliña katak soberania nasionál la’ós de’it hetan eransa liuhusi istória, maibé tenke salvaguarda liuhusi koñesimentu sientífiku. “Ita estabelese ona Estadu ida ne’ebé pasífiku no demokrátiku ho sosiedade ida ne’ebé nakloke no ukun tuir Estadu direitu”.
Hodi fó ezemplu husi projetu Greater Sunrise, ne’ebé nia benefísiu sira inklui kriasaun empregu, jerasaun rendimentu ba tempu naruk, no dezenvolvimentu husi baze industriál ida iha kosta súl Timor-Leste nian.
Nia esplika katak pozisaun Governu nian klaru katak gás naturál husi Greater Sunrise tenke prosesa iha Timor-Leste. Tanba ida-ne’e hanesan krusiál ba dezenvolvimentu nasionál.
“Hanesan ita konsege foti desizaun ida bazeia ba evidénsia ba Greater Sunrise – hodi uza koñesimentu sientífiku, enjeñaria no ekonómiku ne’ebé di’ak liu, ita tenke dezenvolve kompriensaun hanesan kona-ba jeolojia no rekursu naturál sira husi ita-nia territóriu. Tanba ne’e mak Institutu Jeosiénsia Timor-Leste importante tebes bá ita-nia rain”, afirma.
Tuir nia, iha responsavel atu promove no hala’o peskiza jeolójika no atu dezenvolve koñesimentu sientífiku iha serbisu Estadu no povu timoroan nian. “Laiha koñesimentu ida-ne’e, labele iha soberania loloos bá rekursu naturál sira Timor-Leste nian. Mundu ne’ebé interligadu, Timor-Leste mós labele atúa mesak. Kooperasaun internasionál nu’udár nesesidade estratéjika ida bá rai ida-ne’e”, katak.
Xanana salienta katak kolaborasaun ho servisu jeolójiku nasionál sira, universidade sira no sentru peskiza internasionál sira permite Timor-Leste atu aselera aprendizajen, fahe esperiénsia sira, adota prátika di’ak sira no evita erru sira ne’ebé halo tiha ona iha kontestu sira seluk.
Primeiru-Ministru destaka mós papél estratéjiku Institutu Jeosiénsia Timor-Leste (IGTL) nian hodi dezenvolve peskiza jeolójika no koñesimentu sientífiku ba serbisu Estadu no ninia povu nian.
Iha fatin hanesan, Prezidente IGTL, Job Brites, agradese ba Xefe Ezekutivu ne’ebé loke ofisialmente konferénsia ne’e, ne’ebé partisipan husi parseiru nasionál no internasionál sira.
Objetivu hosi Konferénsia ne’e atu fó espasu ba partilla peskiza sientífika, habelar kooperasaun internasionál, apoia dezenvolvimentu sustentavel Timor-Leste, fó kontribuisaun ba polítika públika kona-ba ambiente no rekursu naturál.
Notísia relevante: Konferénsia Jeosiénsia Internasionál reforsa fundamentu sientífiku ba dezenvolvimentu TL
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





