iklan

EKONOMIA, HEADLINE

IADE lansa Kompetisaun Planu Negósiu Inovativu 2026, foku ba agrofloresta 

IADE lansa Kompetisaun Planu Negósiu Inovativu 2026, foku ba agrofloresta 

Diretór-Ezekutivu IADE, Filomeno Marcelino Belo. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 15 Abríl 2026 (TATOLI)-Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE), realiza atividade abertura ba Kompetisaun Planu Negósiu Inovativu (KPNI) 2026 ne’ebé fó prioridade ba setór agrofloresta.

Kompetisaun Planu Negósiu Inovativu ba tinan-ne’e nu’udar programa abilidade agrofloresta ba empregu no reziliénsia iha Timor-Leste ho tema “ita-boot iha ideia negósiu agrofloresta nian ne’ebé inovativu no prontu atu buras? mai rejistu agora iha kompetisaun negosiu agrofloresta”.

“Kompetisaun ne’e objetivu atu fó rekoñesimentu ba kbiit inovasaun husi agrikultór, joven, no komunidade sira ne’ebé dezenvolve hela sistema agrofloresta neʼebé di’ak no sustentavel ba produtu agríkola hanesan nuu, kakaua, Baunila, no sira seluk”, Filomeno Marcelino Belo, hateten iha salaun IADE, Mandarin, Dili, kuarta ne’e.

Nia hatutan, kompetisaun planu negósiu ne’e hanesan inisiativa ida úniku ne’ebé dezeña atu fó korajen ba idea-idea ne’ebé inovativu, no ba negósiu ne’ebé foin atu hahú.

Tuir nia, programa ida ne’e sei fó resposta direta ba Timor-Leste nia prioridade kreximentu liuhusi apoia dezenvolvimentu setór privadu, kriasaun empregu ba foin-sa’e no feto sira, no diversifikasaun ekonómika hodi hadi’a sira-nia moris, produtividade, no kompetitividade.

“Ami fiar katak liuhusi kompetisaun ne’e, itu bele deskobre ideia foun no prátika di’ak sira husi ita-nia ba foin-sa’e no feto sira rasik deversifica produtu lokál ne’ebe liu husi inovasaun nune’e ba futuru bele kria rendimentu ne’ebe sustententavel”, nia dehan.

Diretór Ezekutivu IADE, Filomeno Marcelino Belo, hateten kona-ba rejistrasaun ninian ohin halo ona abertura hahú ohin aban to’o 30 Abríl 2026 halo rejistrasaun.

Nia esplika, kompetisaun referida foku ba munisípiu neen mak Baukau, Ermera, Vikeke, Lautein (Lospalos) no Dili, nune’e ba sira ne’ebé hakarak atu kompete ba sei halo rejistu iha Sentru Dezenvolvimentu Emprezariál Munisípiu ida-idak nian no ba Dili bele mai rejistu iha IADE Dili.

Maibé ba munisípiu sira seluk, tuir nia, bele mai halo rejistu husi munisípiu Dili, iha IADE.

Kritériu igibilidade ba aplikasaun mak hanesan, nasionalidade Timoroan, Joven no feto, ema defisiénsia, partisipante sira tuir ona treinamentu husi programa abilidade agroforestra enkoraja atu aplika.

Nune’e egibelidade ba aplikasaun mak tenke iha idea negósiu ne’ebé relasiona ho nuu, kakau, no baunila, kualker kadeia valór ne’ebé relevante ho sistema agroforestry ka prinsípiu ekonomia sirkular sira mós simu etapa negósiu no viabilidade.

Nia subliña, atividade ne’e realiza tanba hetan apoiu fundu husi Uniaun Europeia no Implementa Husi ILO no parseria ho Governu liuhusi IADE ho totál orsamentu hamutuk rihun $175 resin ida-ne’e ba operasaun tomak no osan ne’ebé aloka ba manán na’in sira hamutuk rihun $76.500 totál ba manán hamutuk 30 hodi apoia sira-nia atividade negosiu.

Reprezentante Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Asesór Pontu Fokal IADE, João António, hateten IX Governu Konstitusionál Timor-Leste estabelese, nu’udar prioridade estruturante, diversifikasaun ekonomia nasionál, nu’udar pilár esensial atu harii modelu dezenvolvimentu sustentavel, reziliente, no inkluzivu.

Orientasaun estratéjiku ida-ne’e klaru ho objetivu atu hamenus dependénsia neʼebé maka’as liu ba rekursu petroliferu no promove baze produtiva ida neʼebé luan no forte liu.

Iha kontestu ida-ne’e, Governu fó importánsia partikulár ba dezenvolvimentu setór agroflorestal, hodi rekoñese ninia potensiál estratéjiku hodi hasa’e ekonomia rurál, kria empregu, no promove esportasaun. Produtu sira hanesan nuu, kakau, no baunila nune’e asume papél sentrál iha ajenda ne’e, liuliu iha munisipiu sira ho kapasidade produtiva aas, hanesan Baukau, Dili, Ermera, Lautein no Vikeke.

“Ha’u hakarak hato’o agradeseimentu boot no sinseru ba Uniaun Europeia no Organizasaun Internasionál Traballu (ILO) ba sira-nia apoiu kontinuu no valiozu iha implementasaun programa ne’e”, nia dehan.

Tuir nia, sira-nia kontribuisaun la’ós de’it ajuda iha aspetu finanseiru, maibė mós iha reforsu kapasidade, inovasaun no dezenvolvimentu sustentavel iha Timor-Leste.

Kolaborasaun ida-ne’e hatudu espíritu parseria ne’ebé forte atu promove kresimentu ekonomiku, kriasaun empregu no mellora moris povu nian. Diversifikasaun ekonómika laós de’it opsaun polítika ida, maibé nesesidade estratéjiku imperativu ida atu garante sustentabilidade ba tempu-naruk Timor-Leste nian.

Reprezentante Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Paulino Isidoro, hateten agradese tebes ba parte liuliu ohin konvida nia mai partisipa hotu atividade lansamentu ba Kompetisaun Planu Negosiu Inovativu ba tinan 2026.

“Projetu ida-ne’e halo ha’u kontente tebes tanba empregu mak dalan ba feto ka mane ida atu troka nia moris no nia familia no mós komunidade. Projetu ida-ne’e ajuda ema atu hetan empregu ne’ebé di’ak liu ba sira-nia futuru, família no sira-nia komunidade”, nia hateten.

Nia hateten, kompétisaun ida-ne’e, promove implikasaun setór privadu ba diversidifikasaun no reziliénsia ekonómika verde no sustentavel.

Nune’e Jerente International Labour Organization, Richard Hason, hateten orsamentu ne’ebé sira apoiu ba kompetisaun ne’e mai husi Uniaun Europeia ILO nu’udar implementadór.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!